Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu: Zakon) usvojen je u Hrvatskome saboru u listopadu 2017. a počeo se primjenjivati 1. siječnja 2018.
Zakonom je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5. 6. 2015.) te se osigurala provedba Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (SL L 141, 5. 6. 2015.) i Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (SL L 309, 25. 11. 2005.).
Zakon ima preventivni karakter i njime se propisuju mjere, radnje i postupci obveznika iz financijskoga i nefinancijskoga sektora, zadaće Ureda za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajne jedince, interaktivna postupanja drugih nadležnih državnih tijela iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te druge preventivne mjere u svrhu sprječavanja korištenja financijskog sustava za pranje novca i financiranje terorizma.
IZMJENE I DOPUNE ZAKONA
Od 1.1.2023. su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona s ciljem ispunjenja preventivnih mjera iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Akcijski plan sadrži mjere i aktivnosti čiji je cilj daljnje jačanje hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a kojima će se ujedno ispuniti i preporučene mjere Odbora stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske, usvojenom na 62. plenarnoj sjednici MONEYVALa održanoj u prosincu 2021. godine.
Ispunjenjem mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana, Republika Hrvatska također osigurava i daljnje usklađivanje zakonodavnog okvira s preporukama Stručne skupine za financijsko djelovanje (eng. Financial Action Task Force – FATF) koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca te financiranja terorizma i proliferacije.
Izmjene i dopune se odnose na sljedeća područja:
- uvedena obveza upisa pružatelja usluga virtualne imovine u registar pružatelja usluga virtualne imovine,
- uvedena obveza registracije i vođenje registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja,
- dopunjena odredba koja propisuje obvezu utvrđivanja i provjere identiteta stranke od strane ovlaštenih mjenjača,
- proširena obveza provođenja dubinske analize i na upravitelje trustova koji upravitelji imaju prebivalište odnosno sjedište u inozemstvu,
- dopunjena odredba koja propisuje obvezu utvrđivanja i provjere identiteta za trustove i slična pravna uređenja,
- precizirana odredba koja propisuje poduzimanje mjera za provjeru identiteta stvarnog vlasnika,
- precizirana odredba koja propisuje obvezu razumijevanja svrhe i prirodu poslovnog odnosa,
- izmijenjena definicija neizravnog vlasništva (nad pravnom osobom) na način da uključuje i neizravno vlasništvo putem trustova,
- propisana obveza da obveznici moraju prikupiti informacije o ovlastima koje reguliraju i obvezuju pravne osobe ili pravne aranžmane – osnivački akt društva,
- proširena obveza prijavljivanja sumnjivih transakcija, osoba i sredstava Uredu za sprječavanje pranja novca,
- propisana suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine propisana,
- suradnja s nadzornim tijelima država članica u području nadzora obveznika iz nefinancijskog sektora,
- smanjen prag obavještavanja o gotovinskim transakcijama Ureda za sprječavanje pranja novca sa 200.000,00 kuna na 10.000,00 eura.
IZMJENE DEFINCIJA
Uz navedene izmjene izmijenjena je i definicija financiranja terorizma te se financiranjem terorizma smatra:
1. osiguravanje ili prikupljanje sredstava odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, od strane terorista ili terorističke organizacije u bilo koju svrhu, što uključuje i počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili od strane osoba koje financiraju terorizam
2. financiranje putovanja u svrhu počinjenja ili doprinosa u počinjenju kaznenog djela terorizma ili počinjenja kaznenog djela obuke za terorizam i terorističkog udruženja.
Također, izvršena je i izmjena termina poslovnog odnosa te se poslovnim odnosom smatra:
1. poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos povezan s profesionalnim aktivnostima obveznika i za koji se očekuje, u vrijeme uspostavljanja, da ima element trajnosti, što uključuje i otvaranje računa kod obveznika,
2. odnos u kojem se od obveznika traži da osnuje trgovačko društvo ili trust za svoju stranku, neovisno o tome je li osnivanje trgovačkog društva ili trusta jedina transakcija koja se obavlja za tu stranku,
3. registracija i/ili identifikacija igrača sukladno propisima kojima se uređuje priređivanje igara na sreću i sukladno Zakonu.
U Zakon su uvrštene i definicije i obveze u vezi s virtualnom imovinom. Ovdje možete pronaći detaljniji prikaz navedenih dopuna.
Također, kod kategorizacije rizika, termin „visok rizik“ je zamijenjen u „viši rizik.
OBVEZE IZ ZAKONA
Obveznik iz Zakona dužan je uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola te donijeti pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenih analizom rizika te je dužan uzeti u obzir pravilnike i odluke odnosno smjernice nadležnoga tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika.
Za obveznike koji se ne usklade sa Zakonom propisane su prekršajne kazne od 4.640,00 do 132.720,00 eura.
Slika: Adobe stock