Ključna uloga tehnologije u modernoj borbi protiv pranja novca (AML)

Posted on

Ovaj članak istražuje ključnu ulogu tehnologije u poboljšanju prakse sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma (dalje u tekstu: AML), s posebnim naglaskom na njene prednosti, ograničenja i pojavu rješenja za regulatornu tehnologiju (RegTech). Sprečavanje pranja novca (AML) igra ključnu ulogu u očuvanju integriteta financijskog sustava, suzbijanju kriminalnih aktivnosti te zaštiti nacionalne sigurnosti i legitimnih poslovnih subjekata. U proteklim godinama, sektor AML-a prošao je kroz brze promjene, pri čemu se procjenjuje da iznos pranja novca čini između 2% i 5% globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Regulatorna tijela diljem svijeta sve više prepoznaju potencijal tehnologije u jačanju preventivnih mjera protiv financijskog kriminala.

Stvaranje snažnog okvira AML-a ključno je za očuvanje integriteta financijskog sustava jer on sprečava nezakoniti prijenos sredstava kroz legitimne kanale. Ujedno, AML mjere direktno doprinose suzbijanju različitih oblika kriminala, uključujući pranje novca, financiranje terorizma i prijevaru.

Efikasne AML mjere također igraju presudnu ulogu u zaštiti nacionalne sigurnosti jer  onemogućuju financiranje kriminalnih i terorističkih aktivnosti putem financijskih mreža.  Također, AML štiti legitimne poslovne subjekte sprječavajući nelojalnu konkurenciju i očajavajući povjerenje na financijskim tržištima.

Unutar Europske unije (EU), borba protiv pranja novca (AML) postaje sve značajnija tema, usmjeravajući napore prema jačanju integriteta financijskog sustava, suzbijanju kriminalnih aktivnosti i osiguranju nacionalne sigurnosti. Ključne inicijative uključuju osnivanje Agencije za borbu protiv pranja novca (AMLA) do 2024. godine, koja će imati ključnu ulogu u centralizaciji nadzora nad AML mjerama u EU. Pored toga, radi se na izgradnji sveobuhvatnog ekosustava koji obuhvaća javni i privatni sektor, s ciljem poboljšanja suradnje u borbi protiv pranja novca. Također, planira se uspostava centara izvrsnosti kako bi se unaprijedilo znanje i stručnost u području AML-a unutar EU-a.

Ubrzane promjene u sektoru AML-a zahtijevaju neprestanu prilagodbu i unapređenje stručnjaka za usklađivanje. Integracija tehnologije, poput umjetne inteligencije (AI) i strojnog učenja (ML), omogućava analizu velikih količina podataka, prepoznavanje uzoraka i otkrivanje novih prijetnji. Da bi se iskoristile prednosti tehnologije u AML-u, stručnjaci moraju kontinuirano ažurirati svoje vještine i pratiti regulatorne promjene. 

Suradnja između stručnjaka iz različitih sektora AML-a i dijeljenje najboljih praksi putem stvaranje mreže unutar zajednice AML-a ključni su koraci za poboljšanje usklađivanja i suočavanje s izazovima koji se pojavljuju. Osim toga, redovito testiranje sustava, osiguranje kvalitete podataka i dosljedan pristup podacima ključni su za održavanje učinkovitosti AML mjera. Iako postoje izazovi, upotreba tehnologije u AML-u donosi mnoge prednosti i postaje neizostavan element u suvremenom okruženju borbe protiv financijskog kriminala. Neprestana prilagodba i suradnja stručnjaka ključni su za uspješno suočavanje s tim izazovima i ostvarivanje ciljeva AML-a.

Autro: Ranka Stupar

Novosti u ZSPNiFT

Posted on

Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu: Zakon) usvojen je u Hrvatskome saboru u listopadu 2017. a počeo se primjenjivati 1. siječnja 2018.

Zakonom je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5. 6. 2015.) te se osigurala provedba Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (SL L 141, 5. 6. 2015.) i Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (SL L 309, 25. 11. 2005.).

Zakon ima preventivni karakter i njime se propisuju mjere, radnje i postupci obveznika iz financijskoga i nefinancijskoga sektora, zadaće Ureda za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajne jedince, interaktivna postupanja drugih nadležnih državnih tijela iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te druge preventivne mjere u svrhu sprječavanja korištenja financijskog sustava za pranje novca i financiranje terorizma.

IZMJENE I DOPUNE ZAKONA

Od 1.1.2023. su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona s ciljem ispunjenja preventivnih mjera iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Akcijski plan sadrži mjere i aktivnosti čiji je cilj daljnje jačanje hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a kojima će se ujedno ispuniti i preporučene mjere Odbora stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske, usvojenom na 62. plenarnoj sjednici MONEYVALa održanoj u prosincu 2021. godine.

Ispunjenjem mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana, Republika Hrvatska također osigurava i daljnje usklađivanje zakonodavnog okvira s preporukama Stručne skupine za financijsko djelovanje (eng. Financial Action Task Force – FATF) koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca te financiranja terorizma i proliferacije.

Izmjene i dopune se odnose na sljedeća područja:

  • uvedena obveza upisa pružatelja usluga virtualne imovine u registar pružatelja usluga virtualne imovine,
  • uvedena obveza registracije i vođenje registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja,
  • dopunjena odredba koja propisuje obvezu utvrđivanja i provjere identiteta stranke od strane ovlaštenih mjenjača,
  • proširena obveza provođenja dubinske analize i na upravitelje trustova koji upravitelji imaju prebivalište odnosno sjedište u inozemstvu,
  • dopunjena odredba koja propisuje obvezu utvrđivanja i provjere identiteta za trustove i slična pravna uređenja,
  • precizirana odredba koja propisuje poduzimanje mjera za provjeru identiteta stvarnog vlasnika,
  • precizirana odredba koja propisuje obvezu razumijevanja svrhe i prirodu poslovnog odnosa,
  • izmijenjena definicija neizravnog vlasništva (nad pravnom osobom) na način da uključuje i neizravno vlasništvo putem trustova,
  • propisana obveza da obveznici moraju prikupiti informacije o ovlastima koje reguliraju i obvezuju pravne osobe ili pravne aranžmane – osnivački akt društva,
  • proširena obveza prijavljivanja sumnjivih transakcija, osoba i sredstava Uredu za sprječavanje pranja novca,
  • propisana suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine propisana,
  • suradnja s nadzornim tijelima država članica u području nadzora obveznika iz nefinancijskog sektora,
  • smanjen prag obavještavanja o gotovinskim transakcijama Ureda za sprječavanje pranja novca sa 200.000,00 kuna na 10.000,00 eura.

IZMJENE DEFINCIJA

Uz navedene izmjene izmijenjena je i definicija financiranja terorizma te se financiranjem terorizma smatra:

1. osiguravanje ili prikupljanje sredstava odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, od strane terorista ili terorističke organizacije u bilo koju svrhu, što uključuje i počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili od strane osoba koje financiraju terorizam

2. financiranje putovanja u svrhu počinjenja ili doprinosa u počinjenju kaznenog djela terorizma ili počinjenja kaznenog djela obuke za terorizam i terorističkog udruženja.

Također, izvršena je i izmjena termina poslovnog odnosa te se poslovnim odnosom smatra:

1. poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos povezan s profesionalnim aktivnostima obveznika i za koji se očekuje, u vrijeme uspostavljanja, da ima element trajnosti, što uključuje i otvaranje računa kod obveznika,

2. odnos u kojem se od obveznika traži da osnuje trgovačko društvo ili trust za svoju stranku, neovisno o tome je li osnivanje trgovačkog društva ili trusta jedina transakcija koja se obavlja za tu stranku,

3. registracija i/ili identifikacija igrača sukladno propisima kojima se uređuje priređivanje igara na sreću i sukladno Zakonu.

U Zakon su uvrštene i definicije i obveze u vezi s virtualnom imovinom. Ovdje možete pronaći detaljniji prikaz navedenih dopuna.

Također, kod kategorizacije rizika, termin „visok rizik“ je zamijenjen u „viši rizik.

OBVEZE IZ ZAKONA

Obveznik iz Zakona dužan je uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola te donijeti pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenih analizom rizika te je dužan uzeti u obzir pravilnike i odluke odnosno smjernice nadležnoga tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika.

Za obveznike koji se ne usklade sa Zakonom propisane su prekršajne kazne od 4.640,00 do 132.720,00 eura.

Slika: Adobe stock

Autor: Marija Bošković Batarelo, LL.M. Pravo i tehnologija

Nove obveze pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

Posted on

1.siječnja 2023. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine 151/22, dalje: ZID) koji, osim što uvodi strože standarde u provođenju mjeri, radnji i postupaka za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma za sve obveznike (primjerice, niži limit za provođenje dubinske analize kod povremenih transakcija), posebno adresira obveznike koji kao profesionalnu djelatnost obavljaju djelatnost povezanu s virtualnom imovinom (tzv. Crypto Asset Service Provider – CASP).

CASP-ovi su kao obveznici primjene mjera za SPNFT prepoznati već u izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (dalje: ZSPNFT) iz 2019. godine, koje su stupile na snagu 1.1.2020.g. (kao posljedica donošenja 5. AML direktive), te su stavljeni pod nadzor HANFA-e, no u pogledu obveza provođenja radnji, mjeri i postupaka, nisu tretirani drugačije od ostalih obveznika.

ZID ZSPNFT donosi potpuno novo uređenje, potaknut preporukama (možemo reći i kritikama) Odbora stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske iz prosinca 2021.g., koji je utvrdio kako u Hrvatskoj ne postoji normativni okvir za registraciju (ili licenciranje) i nadzor CASP-ova kao i da postojeći normativni okvir ne adresira sve djelatnosti povezane s virtualnom imovinom. Posebno uređenje opsega djelatnosti, registriranja i nadzora CASP-ova mahom je već prisutno u većini država članica, koje su u svojim nacionalnim zakonima više manje uredile ova pitanja, makar u okviru propisa o SPNFT.

Tako je ZID-om prvenstveno proširen krug obveznika koji su CASP-ovi, dodavanjem stavka 19. u članak 9. ZSPNFT, kojim su kao djelatnosti povezane s virtualnom imovinom sada definirane:

  1. skrbništvo i upravljanje virtualnom imovinom u ime trećih strana
  2. upravljanje platformom za trgovanje virtualnom imovinom
  3. razmjena virtualne imovine za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja
  4. razmjena virtualne imovine za drugu virtualnu imovinu
  5. izvršavanje naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana
  6. usluge provedbe ponude odnosno prodaje virtualne imovine
  7. zaprimanje i prijenos naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana
  8. savjetovanje o virtualnoj imovini.

Ovakva diferencijacija djelatnosti (pojedinačno pobliže definirane u točkama 51. do 57. članka 4. ZSPNFT) nije ideja našeg zakonodavca već je preuzeta iz preporuka FATF-a (Financial Action Task Force), konkretno „Updated Guidance for a Risk Based Approach to Virtual Assets and Virtual Asset Service Provider“ , te također sadržana i u prijedlogu Uredbe o tržištu kripto imovine („Markets in Crypto- Assets Regulation“, MiCA), koja bi kada stupi na snagu trebala predstavljati jedinstveni normativni okvir za CASP-ove u EU.

Nadalje, ZID člankom 4. uvodi proceduru registriranja subjekta koji namjerava obavljati neku od gore navedenih djelatnosti. Do 1.1.2023.g. CASP-ovi su bili obvezni samo obavijestiti nadležno tijelo (HANFA) o tome da se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili pružanja skrbničke usluge novčanika, te ih je HANFA svrstavala na popis koji je javno objavljen (https://www.hanfa.hr/upozorenja-hanfe/virtualne-valute/).

Sada je uveden proces formalne registracije, pri kojem CASP-ovi moraju ispuniti određene uvjete da bi bili upisani u Registar pružatelja usluga virtualne imovine, a djelatnost(i) ne mogu upisati u sudski odnosno obrtni registar bez prilaganja dokaza o upisu u registar pri HANFA-i. Tako primjerice stvarni vlasnici i uprava, njihovi suradnici te ako je primjenjivo i članovi nadzornog odbora ili upravnog odbora moraju zadovoljiti kriterij „dobrog ugleda“ (tzv. „fit and proper“ procedura), što je uvedeno po uzoru na norme koje se odnose na pružatelje financijskih usluga, i pri čemu je HANFA-i dana široka ovlast u procjeni dobrog ugleda budući su okolnosti koje mogu dovesti u sumnju dobar ugled osobe nomotehnički neprecizno određene (što otvara pitanje koliku pravnu sigurnost norma pruža).

HANFA ima ovlast odbiti zahtjev za upis u registar te također i brisati subjekt iz registra. Također, uveden je i kriterij rezidentnosti (uprava CASP-a mora voditi poslove s područja RH), koji je isključen jedino za subjekte iz drugih država članica koji su u svojoj matičnoj državi već ishodili odgovarajuću registraciju/licencu. Postupak upisa još uvijek nije u potpunosti razrađen budući je HANFA dužna donijeti pravilnik kojim će isti urediti do najkasnije 1.7.2023., no ZID propisuje da je postupak upisa upravni postupak (bez normiranja posebnih rokova u kojima je HANFA dužna odlučiti o zahtjevu CASP-a).

Konačno, ZID izdvaja CASP-ove od drugih obveznika definirajući znatno niži prag za provođenje dubinske analize stranke prilikom povremene transakcije (članak 9., kojim se mijenja članak 16. stavak 2. ZSPNFT). Tako sada CASP-vi dubinsku analizu moraju provoditi pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 1.000,00 eura i većoj te pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos virtualne imovine u vrijednosti od 1.000,00 eura i većoj. Ova izmjena zasigurno je u praksi najviše utjecala na opseg radnji za SPNFT koji CASP-ovi provode, jer je povećala broj transakcija koje podliježu dubinskoj analizi.

Za istaknuti je i kako ZID obvezuje CASP-ove dostavljati HANFA-i godišnji plan rada za tekuću godinu i izvještaj o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma najkasnije do 30. lipnja tekuće godine (članak 67. stavak 2.), što predstavlja reguliranje nadzora rada CASP-ova.

Prijelazne i završne odredbe ZID-a obvezuju postojeće CASP-ove, koji pružaju usluge razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i/ili skrbničke usluge novčanika (sukladno ZSPNFT/20) da u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu pravilnika kojim HANFA uređuje postupak upisa, u odnosu na djelatnosti skrbništva i upravljanja virtualnom imovinom u ime trećih strana, upravljanja platformom za trgovanje virtualnom imovinom i razmjene virtualne imovine za fiducijarnu valutu podnesu zahtjev HANFA- i za upis u Registar pružatelja usluga virtualne imovine.

Jednak rok dan je i CASP-ovima koji ove tri djelatnosti počnu obavljati nakon stupanja ZID na snagu, no nije jasno kakav je njihov status u međuvremenu (osim što im je dozvoljeno upisati djelatnosti u registar. Za CASP-ove koji obavljaju djelatnosti razmjene virtualne imovine za drugu virtualnu imovinu, izvršavanje naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana, usluge provedbe ponude odnosno prodaje virtualne imovine, zaprimanje i prijenos naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana te savjetovanje o virtualnoj imovini, obveza je uskladiti se sa ZID u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu pravilnika.

Autor: Morana Vukić Perak, dipl.iur; pravnik u društvu ELECTROCOIN d.o.o.