Prijedlog Pravilnika o funkciji praćenja usklađenosti (e-Savjetovanje 2025): 7 izazova za provedbu u 2026.

Posted on

Prijedlog Pravilnika o funkciji praćenja usklađenosti već sada jasno upućuje na regulatorni pomak s preporučenog okvira Smjernica Ministarstva financija na obvezujući podzakonski standard. Taj je pomak normativno najuvjerljivije artikuliran u članku 26. prijedloga Pravilnika, kojim se Ministarstvo obvezuje, u roku od 30 dana od dana stupanja Pravilnika na snagu, uskladiti Smjernice s njegovim odredbama radi učinkovitije provedbe te osiguranja jasnog i dosljednog postupanja unutar pravnih osoba. Posljedično, Smjernice će prestati imati isključivo savjetodavnu funkciju i dobiti će ulogu provedbenog i metodološkog instrumenta Pravilnika, osobito u dijelu operacionalizacije načela proporcionalnosti i standardizacije prakse. U tom kontekstu već je razvidno da će 2026. biti godina praktične profesionalizacije funkcije usklađenosti u državnim i državom kontroliranim društvima: od obvezne uspostave funkcije i osiguranja minimalnih resursa (čl. 5.), preko normativnog uređenja internim aktima te godišnjeg planiranja i izvještavanja (čl. 16., 22. i 23.), do osnažene uloge nadzornih odbora i dodatnog izvještavanja Ministarstvu financija za pravne osobe od posebnog interesa (čl. 24.).

U nastavku se razrađuje sedam prioritetnih izazova provedbe u 2026., uz oslonac na normativne zahtjeve prijedloga Pravilnika, pri čemu se ISO 37301 koristi isključivo kao komparativni standard i referentni okvir za procjenu mjera, imajući u vidu da u hrvatskom javnopravnom portfelju još nije operativno zaživio, ali pruža razrađene kriterije procesne mjerljivosti, upravljačke zrelosti i provjerljivosti sustava.

1. Normativna operacionalizacija: od preporuka Smjernica do obveznih standarda Pravilnika

Za normativnu operacionalizaciju, nakon što se Smjernice iz 2024. godine usklade s Pravilnikom, pravne osobe primjenjivati će načelo proporcionalnosti, u skladu sa svojim specifičnim okolnostima. Prijedlog Pravilnika navedeno načelo preuzima iz postojećih Smjernica, ali ga istodobno i normativno učvršćuje propisivanjem taksativnih kriterija koje pravna osoba mora uzeti u obzir pri određivanju organizacijskih mjera i potrebnih resursa (članak 5. stavak 1.). Novost za područje usklađenosti u državnim poduzećima je obvezna uspostava minimalnog standarda: svaka pravna osoba mora imati najmanje jednog zaposlenika ili zasebnu organizacijsku jedinicu koja isključivo obavlja poslove funkcije praćenja usklađenosti (članak 5. stavak 2.).

Izazov u 2026. neće biti samo formalno uspostaviti funkciju, nego je pretvoriti u djelotvorno uređenu organizacijsku cjelinu putem internog akta koji jasno definira mandat, ovlasti, odnose s drugim funkcijama, mjere neovisnosti, stručne kriterije te sustav planiranja i izvještavanja. U prijedlogu Pravilnika ta se obveza izričito stavlja na teret upravi, koja mora donijeti potrebne interne akte i osigurati uvjete za učinkovito obavljanje poslova funkcije (članak 16. stavak 2.). U praksi to znači prijelaz s formalnog, deklarativnog shvaćanja usklađenosti na procesno i organizacijski utemeljen sustav upravljanja usklađenošću, što je u potpunosti u skladu s ISO 37301 standardom, koji zahtijeva dokumentirane procese i jasno određene odgovornosti kao preduvjet stvarne djelotvornosti sustava.

2. Resursi i stvarna neovisnost: od formalne organizacijske strukture do dokazive sposobnosti djelovanja

Neovisnost funkcije usklađenosti u dosadašnjoj praksi najčešće se očitovala kroz pravo službenika da daje preporuke višem rukovodstvu, neometan pristup svim organizacijskim jedinicama te mogućnost izravnog obavještavanja nadzornog odbora. Prijedlog Pravilnika toj neovisnosti daje jasnu institucionalnu težinu propisujući da je uprava nadležna i odgovorna za uspostavu funkcije te da mora osigurati njezino učinkovito, trajno i neovisno obavljanje poslova (članak 16. stavak 1.).

Stvarni test zrelosti u 2026. godini bit će upravo pretvaranje te deklarativne neovisnosti u dokazivu operativnu sposobnost djelovanja. Neovisnost će se procjenjivati prema objektivnim preduvjetima rada: osiguranim resursima, pristupu informacijama, mogućnosti neometanog izvještavanja te djelovanju bez sukoba interesa. U tom je smislu ISO 37301 relevantan kao komparativni standard: sustav upravljanja usklađenošću ne može se smatrati učinkovitim ako nije kadrovski i informacijski sposoban pravodobno identificirati, procijeniti i adresirati rizike.

Prijedlog Pravilnika predviđa i mogućnost djelomične eksternalizacije funkcije praćenja usklađenosti, ali ju strogo veže uz načelo proporcionalnosti i prethodno normiranje internim aktom. Time se sprječava da outsourcing postane supstitut ili izgovor za nepostojanje stvarne interne funkcije (članak 17. stavak 1.). Ključna provedbena poruka vrlo je jasna: eksternalizacijom se ne prenosi odgovornost. Pravna osoba mora zadržati najmanje jednog internog službenika za usklađenost i osigurati da se i dalje ispunjavaju svi pravilnički, zakonski i drugi primjenjivi zahtjevi, dok organi društva ostaju u potpunosti odgovorni za izdvojene zadaće te moraju zadržati stvarnu kontrolu nad njima i upravljati rizicima povezanim s outsourcingom (članak 17. stavci 2. i 3.).

Dodatno, Pravilnik nameće obvezu provođenja dubinske analize (due diligence) prije angažiranja vanjskog pružatelja usluga (članak 17. stavak 4.). Time se postavlja standard postupanja jednak pažnji „dobrog gospodarstvenika“ i zahtijeva dokumentirano vrednovanje stručnih kompetencija, neovisnosti, mogućih sukoba interesa, razine zaštite povjerljivosti te kontinuiteta pružanja usluge. Svrha je jasna: osigurati da izdvajanje funkcije predstavlja razmjerno i učinkovito rješenje, a ne formalno rasterećenje uprave ili izbjegavanje izgradnje stvarnih internih kapaciteta.

3. Upravljanje rizikom usklađenosti kao središnja zadaća funkcije

Temeljna zadaća funkcije usklađenosti je upravljanje rizikom usklađenosti, uz obvezu godišnje procjene te periodičnog praćenja i ažuriranja relevantnih rizika. Prijedlog Pravilnika navedenu koncepciju iz Smjernica preuzima i normativno operacionalizira: kao osnovnu zadaću funkcije određuje upravljanje rizikom usklađenosti kroz sustavni postupak utvrđivanja, procjene, praćenja i upravljanja rizicima (članak 4. stavak 2.), pri čemu sam rizik usklađenosti definira kao rizik izricanja mjera ili kazni, nastanka znatnog financijskog gubitka ili gubitka ugleda zbog neusklađenosti s važećim izvorima prava (članak 4. stavak 3.).

Najveći provedbeni izazov u 2026. godini bit će osigurati da procjena rizika bude stvarni instrument korporativnog upravljanja, a ne formalna godišnja obveza bez praktičnog učinka. Procjena rizika je izravno vezana za godišnji plan rada funkcije, čime se uvodi logika rizicima vođenog planiranja. S pozicije dobre prakse ISO 37301 zahtijeva se cikličko upravljanje prema PDCA principu: identificirani rizici generiraju plan, plan se provodi kroz konkretne aktivnosti, provedba se mjeri i evaluira, a rezultati evaluacije služe za povratno ažuriranje procjene rizika i prioriteta. U državnim poduzećima, u kojima se rizici usklađenosti najčešće preklapaju između regulatornih, fiskalnih, integritetnih i reputacijskih područja, takav pristup nužno pretpostavlja multidisciplinarnu suradnju, jasno dokumentirane metodologije i dokazivu povezanost procjene rizika s planiranjem, izvještavanjem i korektivnim mjerama.

4. Standardizacija planiranja i izvještavanja: od interne formalnosti do vertikalne odgovornosti

Dosadašnje preporuke Smjernica ukazivale su na izradu godišnjeg plana rada i godišnjeg izvješća funkcije te preporuku da se u godišnje izvješće skupštini uključi i izvješće o radu funkcije usklađenosti, prema predloženom obrascu. Prijedlog Pravilnika ovaj okvir značajno standardizira i pooštrava: godišnje izvješće funkcije mora sadržavati opću ocjenu upravljanja rizikom usklađenosti na jednoj od tri razine – „učinkovito“, „djelomično učinkovito“ ili „neučinkovito“ (članak 23. stavak 4.). Nadalje, nadzorni odbor bit će dužan takvo izvješće dostaviti skupštini u obliku propisanom Pravilnikom (članak 24. stavak 1.). Za pravne osobe od posebnog interesa isti se dokument dodatno dostavlja i Ministarstvu financija, i to najkasnije do 30. travnja tekuće godine (članak 24. stavak 2.).

Predloženim pravilničkim rješenjem izvještavanje o usklađenosti izdvaja se iz okvira interne administrativne prakse i prelazi u sustav vertikalne javnopravne odgovornosti, u kojem nadzorni odbor postaje ključna točka povratne veze između funkcije usklađenosti, skupštine i nadležnog ministarstva. U 2026. godini očekuje se da izvješća budu evaluacijska, mjerljiva i upravljački relevantna, što je u potpunosti usklađeno s ISO 37301, koji zahtijeva sustavno mjerenje učinkovitosti te redovito preispitivanje cjelokupnog sustava upravljanja usklađenošću.

5. Profesionalizacija službenika i zaštita integriteta funkcije

Jedan od najznačajnijih iskoraka prijedloga Pravilnika odnosi se na profesionalizaciju službenika za usklađenost. Pravilnik uvodi minimalne kriterije obrazovanja, radnog iskustva i integriteta (članak 10.). Time se profesionalizacija ne tretira kao formalno pitanje, nego kao regulatorno sredstvo jačanja autoriteta, stručnog kapaciteta i vjerodostojnosti preporuka funkcije usklađenosti unutar sustava korporativnog upravljanja.

Za provedbu u 2026. to znači jasnu potrebu za ciljanom edukacijom, razvojem kompetencija i formalnim dokazivanjem stručne osposobljenosti službenika, osobito u dijelu upravljanja rizicima, regulatornog praćenja i savjetodavnog djelovanja. Ovakav pristup potpuno je usklađen s ISO 37301, koji naglašava važnost kompetentnosti, kontinuiranog profesionalnog usavršavanja i neovisnog stručnog prosuđivanja kao temelja učinkovita sustava upravljanja usklađenošću.

6. Proširenje materijalnog opsega: tržišna neutralnost, državne potpore i širi regulatorni rizici

Prijedlog Pravilnika dodatno proširuje materijalni opseg funkcije usklađenosti, osobito u segmentima koji su za javni sektor prioritet. Pravilnik izričito uređuje obvezu praćenja transakcija s povezanim javnim subjektima radi osiguranja tržišne neutralnosti i sprječavanja prikrivene državne potpore (članak 15.), uz zahtjev da funkcija o svim rizičnim transakcijama pravodobno izvijesti nadzorni odbor. Time se uvodi jasna odgovornost za nadzor nad najosjetljivijim područjima državnog korporativnog upravljanja.

Uz to, prijedlog Pravilnika funkciju usklađenosti obvezuje na sustavno praćenje usklađenosti s primjenjivim propisima i drugim izvorima prava. Ovaj široki normativni zahvat u dobroj praksi compliancea trebao bi obuhvatiti teme integriteta, antikorupcije, upravljanja sukobima interesa, odgovornosti javnih službenika i drugih standarda. Pod ‘drugim standardima’ u smislu Pravilnika valja razumjeti skup načela, preporuka i obveza koje proizlaze iz strateških i etičkih politika države te međunarodnih i europskih okvira (npr. OECD, EU, GRECO), a koje, iako nisu uvijek normirane jednim propisom, predstavljaju očekivani standard transparentnog, integritetnog i tržišno neutralnog postupanja državnih poduzeća.

U 2026. godini stoga će funkcije usklađenosti morati demonstrirati kapacitet za upravljanje sve kompleksnijim i međusobno isprepletenim regulatornim zahtjevima. Okvir ISO 37301 pritom može služiti kao koristan metodološki alat za strukturiranje rizika, integriranje različitih regulatornih područja za uspostavu sustava upravljanja usklađenošću te osiguravanje mjerljivosti i učinkovitosti tog sustava.

7. Kultura usklađenosti i „tone from the top” kao pravno-upravljački uvjet

Prijedlog Pravilnika uvodi pojam kulture usklađenosti kao vrijednosnog sustava utemeljenog na zakonitosti, integritetu i transparentnosti (članak 3. točka 1.). Dobru praksu usklađenosti čini promicanje etičkih standarda, učinkovita zaštita prijavitelja nepravilnosti i provedba antikorupcijskih programa, no iskustvo pokazuje da je upravo kultura najizazovniji element provedbe. Naime, normativni okvir može biti formalno besprijekoran, ali bez stvarne i vidljive podrške uprave i nadzora, funkcija usklađenosti ostaje tehnički mehanizam bez stvarnog utjecaja na ponašanje u poduzeću.

ISO 37301 u tom je pogledu iznimno jasan: bez nedvosmislene i kontinuirane posvećenosti vodstva sustav upravljanja usklađenošću ne može se smatrati učinkovitim. Prijedlog Pravilnika tu obvezu pretvara u izravnu odgovornost uprave (članak 16.) i nadzornog odbora (članak 24.), čime se kultura usklađenosti pozicionira kao pravno-upravljački uvjet, a ne kao deklarativno načelo.

Zbog toga će 2026. godina biti prva stvarna provjera „tone from the top“: mjerit će se prema konkretnim odlukama uprave, dostupnim resursima, kvaliteti izvještavanja i sposobnosti nadzornih odbora da aktivno upravljaju informacijama funkcije usklađenosti, a ne prema retoričkoj podršci ili formalnom postojanju propisa.

Zaključno promišljanje

Iako je Pravilnik još u savjetovanju, prijedlog već sada uspostavlja obvezni minimum koji će, sukladno članku 26., biti dodatno operacionaliziran kroz usklađene Smjernice u vrlo kratkom roku od njegova stupanja na snagu. Time se za 2026. otvara novi regulatorni režim u kojem funkcija praćenja usklađenosti u državnim poduzećima mora biti trajna, neovisna, rizicima vođena, resursno utemeljena i upravljački relevantna (članci 1., 4., 5., 15., 16., 23. i 24. Pravilnika).

Najveći izazovi u 2026. nisu formalno-pravne, nego upravljačke i organizacijske naravi: osigurati realne resurse i stvarnu neovisnost funkcije, pretvoriti procjenu rizika u operativni instrument korporativnog upravljanja, standardizirati planiranje i evaluacijsko izvještavanje te izgraditi kulturu usklađenosti uz nedvosmislenu podršku vrha državnih poduzeća. U tom procesu ISO 37301, iako u hrvatskoj praksi još nije operativno zaživio, može poslužiti kao vrijedan komparativni standard i referentna mjera usporedbe za dizajn i dokazivanje učinkovitosti, jer omogućuje prevođenje pravilničkih zahtjeva u stabilan, mjerljiv i provjerljiv okvir upravljanja usklađenošću.

Autor: Dr.sc. Sanja Ožić Lead Implementer 37301

Promocija knjige “Upravljanje usklađenostima” na FOI-ju

Posted on

Na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu održat će se promocija knjige „Upravljanje usklađenostima“, skupine autora i urednika prof. dr. sc. Zdravka Krakara, u četvrtak, 30. listopada 2025. godine u 10:00 sati u Vijećnici Fakulteta.


Moderator događaja bit će prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, a uvodnim govorom sve prisutne će pozdraviti prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa, dekanica FOI-ja.


Publikaciju će predstaviti autori i suradnici:
prof. dr. sc. Zdravko Krakar, prof. dr. sc. Neven Vrček, prof. dr. sc. Vladimir Kovšca, Željka Hofer, mag. oec., Vinko Berković, mag. iur., predsjednik Hrvatske udruge za usklađenost te dr. sc. Silvana Tomić Rotim, suizdavačica knjige.


Knjiga donosi multidisciplinarni pregled područja upravljanja usklađenošću (compliance management), s posebnim naglaskom na aktualne prakse, teorijske temelje i izazove implementacije u javnim i privatnim organizacijama. Projekt okuplja vodeće stručnjake i znanstvenike s Fakulteta organizacije i informatike te partnere iz prakse.
Svi zainteresirani pozvani su pridružiti se događaju i upoznati se s najnovijim doprinosima u području usklađenosti i organizacijskog upravljanja.

9. Bled Compliance and Ethics Conference (BCEC 2025)

📢 Registracije su otvorene za 9. Bled Compliance and Ethics Conference (BCEC 2025)! Održava se 9. – 10. listopada 2025. u Bledu, a ovogodišnja tema je “Impactful Business Compliance, Ethics & Sustainability”.

Pridružite se vodećim stručnjacima za usklađenost, pravnim profesionalcima i menadžerima iz cijelog svijeta. Među potvrđenim govornicima su:

✅ Anand Guruswamy – Ekspert za compliance gamifikaciju

✅ Keith Read – Bivši Group Compliance Director u BT-u

✅ Andrijana Bergant – Predsjednica EICE i lider u području poslovne usklađenosti

✅ Adrian Pay – Stručnjak za financijski GRC s 25 godina iskustva

🎟️ Prošlogodišnja konferencija bila je rasprodana prije zatvaranja prijava – ne propustite priliku!

Registracija putem sljedeće poveznice : BCEC 2025

Izvještavanje o društvenom aspektu ESG-a: Tko, što, kada, kako i zašto – a Compliance?

Posted on

Autor: Dr.sc. Sanja Ožić

Održivost poslovanja postala je ključna tema suvremenog korporativnog upravljanja, a ESG standardi predstavljaju okvir za procjenu dugoročne stabilnosti poduzeća. Dok je ekološki aspekt (E) ESG-a dugo bio u fokusu regulatornih i investicijskih krugova, društveni aspekt (S) sve više dobiva na značaju. On odražava način na koji poduzeće postupa sa zaposlenicima, dobavljačima, lokalnim zajednicama i društvom u cjelini. Sve češće se raspravlja o pitanjima – tko sve sudjeluje u ovom segmentu ESG izvještaja, što se mjeri, kada i kako se izvještava te, najvažnije, kakva je uloga Compliancea u ovom procesu?

Tko sudjeluje u izvještavanju o društvenim aspektima ESG-a?

Izvještavanje o društvenim učincima poduzeća zahtijeva suradnju više timova i stručnjaka unutar poduzeća. Uprava i menadžment odgovorni su za postavljanje strateških smjernica i integraciju ESG načela u poslovne odluke. ESG timovi definiraju strategiju, prikupljaju i analiziraju podatke te izrađuju izvještaje, dok tim ljudskih resursa (HR) prati radne uvjete, raznolikost i profesionalni razvoj zaposlenika. Osim toga, tim nabave osigurava da su lanci opskrbe usklađeni s ESG standardima, a komunikacijski i PR timovi imaju zadatak transparentno prenositi ESG inicijative dionicima.

Međutim, najvažniji element vjerodostojnog ESG izvještavanja jest Compliance. On osigurava da su svi podaci točni, etički prikupljeni i usklađeni s važećim zakonodavnim regulativama. Bez snažnog mehanizma nadzora, ESG izvještavanje može postati neprecizno, što može dovesti do regulatornih prekršaja i gubitka povjerenja dionika.

Što i kako se izvještava?

Društveni aspekt ESG izvještavanja obuhvaća širok spektar tema koje se mogu podijeliti u nekoliko kategorija. Prava i dobrobit zaposlenika uključuju praćenje stope fluktuacije zaposlenika, zadovoljstvo radnim uvjetima, radne politike te ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Raznolikost i inkluzivnost (DEI)odnosi se na praćenje zastupljenosti spolova, dobnih skupina i nacionalnosti unutar poduzeća, kao i na politike jednakih prilika. Zdravlje i sigurnost na radu još su jedan važan segment koji se mjeri kroz stopu ozljeda, bolovanja, psihosocijalne rizike i preventivne mjere za zaštitu zaposlenika.

Nadalje, etika i usklađenost poslovanja prati se kroz mehanizme prijavljivanja nepravilnosti, kodekse poslovnog ponašanja te antikorupcijske politike mjere. Ljudska prava u lancu opskrbe također su bitan dio ESG izvještavanja jer osiguravaju da dobavljači poduzeća posluju u skladu s etičkim standardima, bez prisilnog i dječjeg rada. Transparentnost i odnosi s dionicima odnose se na pravovremeno i točno izvještavanje o društvenim učincima poduzeća, dok se društveni angažman mjeri kroz sudjelovanje u lokalnim inicijativama, volontiranje i korporativne donacije. Sve ove metrike trebale bi biti jasno definirane, sustavno prikupljene i podložne nadzoru kako bi se osigurala vjerodostojnost društvenih učinaka ESG izvještaja.

Više o mjerenju društvenih učinaka (S) u ESG izvještaju možete saznati u prezentaciji Sanja Ožić, PhD. (link: Prezentacija )

Kada se izvještava?

Učestalost izvještavanja o društvenim učincima ESG-a ovisi o specifičnim potrebama poduzeća, regulatornim zahtjevima i očekivanjima dionika. Godišnji ESG izvještaji postali su standardna praksa koja omogućuje cjelovit pregled društvenih učinaka i napretka poduzeća u skladu s ESG ciljevima. Osim toga, kvartalne ili polugodišnje analize omogućuju pravovremeno praćenje trendova, prepoznavanje potencijalnih rizika i kontinuirano poboljšavanje poslovnih praksi.

U situacijama kada dođe do kršenja radničkih prava, diskriminacije, sigurnosnih incidenata ili etičkih nepravilnosti, hitni izvještaji mogu igrati ključnu ulogu u pravovremenoj reakciji poduzeća i održavanju transparentnosti. Upravo u takvim situacijama Compliance ima iznimno važnu funkciju u osiguravanju da poduzeće brzo i odgovorno reagira, minimizirajući pravne i reputacijske posljedice.

Zašto je Compliance bitan?

Uloga Compliancea u ESG izvještavanju ne može se precijeniti. Bez učinkovite Compliance funkcije, ESG izvještaji mogu postati samo PR alat bez stvarne vjerodostojnosti. Ključne odgovornosti Compliancea uključuju usklađenost s regulatornim zahtjevima, što osigurava da su podaci prikupljeni i prezentirani u skladu s važećim zakonima. Smanjenje pravnih i reputacijskih rizika također je jedna od važnih funkcija, jer sprječava greenwashing, netočno izvještavanje i potencijalne regulatorne kazne.

Povećanje povjerenja dionika još je jedna uloga Compliancea, budući da osigurava točnost i transparentnost podataka, čime se jača reputacija poduzeća i privlače odgovorni investitori. Compliance nije samo regulatorna nužnost, već ključni čimbenik za izgradnju održivog, etičnog i društveno odgovornog poslovanja.

Zaključak

Izvještavanje o društvenim aspektima ESG-a ne može biti učinkovito bez snažnog mehanizma usklađenosti. Dok ESG timovi definiraju strategije, a timovi ljudskih resursa prikupljaju podatke, Compliance je glavna poveznica koja osigurava da ESG izvještaji odražavaju stvarne društvene učinke poduzeća.

U konačnici, odgovor na pitanje: Gdje je Compliance u izvještavanju društvenih standarda u ESG izvještaju? – Odgovor je jasan: svugdje gdje su potrebni istina, etika i odgovornost. U modernom poslovanju, u kojem su transparentnost i održivost sve važniji, Compliance je temelj vjerodostojnog ESG izvještavanja i dugoročne poslovne održivosti.

Smjernice za provedbu antikorupcijske politike

Posted on

HRVATSKA UDRUGA ZA USKLAĐENOST POSLOVANJA

2. veljače 2025.

Ispred Udruge: Dr.sc. Sanja Ožić

USKLAĐENOST

UVOD

Korupcija predstavlja ozbiljan izazov za društvo jer narušava gospodarski razvoj i povjerenje u institucije. Smjernice za provedbu antikorupcijske politike pružaju praktične upute za učinkovitu borbu protiv korupcije te osiguravaju usklađenost s pravnim i etičkim standardima.

Temeljeći se na Strategiji sprječavanja korupcije 2021.–2030. godine, važećim zakonima i uredbama u relevantnom području, ove smjernice promiču jačanje transparentnosti, integriteta i odgovornosti. Njihova primjena povećava otpornost poduzeća na koruptivne prakse, potiče transparentnost te doprinosi jačanju povjerenja građana i učinkovitosti institucija.

SVRHA

Smjernice definiraju mjere i postupke za osiguranje usklađenosti s dokumentima o sprječavanju korupcije te za promicanje etike i integriteta u poslovanju. Njihov je cilj razviti kulturu odgovornosti i transparentnosti te spriječiti bilo kakve koruptivne radnje koje bi mogle ugroziti ugled i poslovanje poduzeća.

PODRUČJE PRIMJENE

Smjernice se primjenjuju na članove uprave i nadzornog odbora, zaposlenike, vanjske suradnike, konzultante, dobavljače te ostale treće strane uključene u poslovne aktivnosti poduzeća, neovisno o njihovoj lokaciji ili vrsti ugovornog odnosa.

NAČELA

  1. Načelo nulte tolerancije prema korupciji

Poduzeće provodi strogu politiku nulte tolerancije prema svim oblicima korupcije, podmićivanja ili neetičkog ponašanja.

  • Načelo zakonitosti i etičnosti

Svi zaposlenici i suradnici poduzeća dužni su pridržavati se važećih zakona, propisa i etičkih standarda.

  • Načelo meritokracije i objektivnosti

Odluke u poduzeću donose se na temelju objektivnih kriterija, stručnosti i zasluga, bez osobnih ili vanjskih utjecaja.

  • Načelo transparentnosti

Poduzeće potiče otvorenu komunikaciju i suradnju te osigurava transparentnost u svim poslovnim aktivnostima.

  • Načelo odgovornosti

Svi zaposlenici i suradnici odgovorni su za provedbu i poštivanje smjernica, pri čemu aktivno sudjeluju u sprječavanju nepravilnosti.

DEFINICIJE

  1. Korupcija

Korupcija podrazumijeva zlouporabu povjerene moći radi osobne koristi. To uključuje, ali nije ograničeno na, podmićivanje, prijevaru i nepotizam.

  • Podmićivanje

Podmićivanje obuhvaća nuđenje, obećavanje, davanje, prihvaćanje ili traženje novca ili drugih (ne)materijalnih koristi kako bi se utjecalo na donošenje odluka.

  • Poklon

Poklon označava bilo kakvu materijalnu ili nematerijalnu korist, uključujući novac, usluge, putovanja, ugostiteljstvo ili robu.

  • Sukob interesa

Sukob interesa odnosi se na situacije u kojima privatni interesi zaposlenika mogu utjecati na njihovu nepristranost pri obavljanju ovlasti i dužnosti.

  • Zviždač (prijavitelj nepravilnosti)

Zviždač je osoba koja u dobroj vjeri prijavljuje sumnje na korupciju ili druge nepravilnosti unutar poduzeća ili institucije.

  • Klijentelizam

Klijentelizam podrazumijeva praksu davanja prednosti prijateljima, obitelji ili političkim saveznicima pri zapošljavanju ili dodjeli ugovora, često zanemarujući meritokratske kriterije.

  • Favoritizam

Favoritizam označava sklonost davanju povlastica određenim osobama na temelju osobnih odnosa, a ne prema njihovim kvalifikacijama ili zaslugama.

  • Nepotizam

Nepotizam je oblik favoritizma u kojem se rodbini ili članovima obitelji daju povlašteni položaji ili pogodnosti, bez obzira na njihove kvalifikacije.

  1. Pranje novca

Pranje novca označava proces prikrivanja izvora nezakonito stečenog novca kako bi se on prikazao kao zakonit.

  • Integritet

Integritet predstavlja osobinu dosljednog pridržavanja moralnih i etičkih načela te profesionalnih standarda.

  • Odgovornost

Odgovornost označava obvezu pojedinaca ili poduzeća da preuzmu odgovornost za svoje postupke i odluke te da osiguraju transparentnost i budu podložni nadzoru.

Pravni okvir:

Strategija sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, Kazneni zakon, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

POKLONI I GOSTOPRIMSTVO

  1. Zabranjeno je primanje ili davanje poklona, gostoprimstva ili drugih pogodnosti koje mogu utjecati na poslovne odluke ili stvarati dojam pristranosti.
  2. Izuzeci se odnose na simbolične poklone male vrijednosti i uobičajene poslovne običaje, pod uvjetom da:
  3. njihova vrijednost ne prelazi * od 20,00 eura do 66,00 eura na više,
  4. učestalost nije veća od jednog poklona istoj osobi u tromjesečju,
  5. pokloni budu unaprijed odobreni od nadležne osobe.
  6. Pokloni male vrijednosti trebaju biti označeni kao “nije za prodaju” ili prilagođeni u obliku promotivnih predmeta s nazivom poduzeća ili proizvoda (npr. čaše, olovke, kalendari.
  7. Troškovi reprezentacije, uključujući darivanje poslovnih partnera, priznaju se kao porezno dopustivi rashodi do iznosa od 50% nastalog troška, pod uvjetom da su ti troškovi dokumentirani i poslovno opravdani. Pravo na odbitak pretporeza nije dopušteno, a ukupna cijena poklona s uključenim PDV-om smatra se rashodom poslovanja.
  8. Zaposlenici su obvezni konzultirati nadležnu osobu ako nisu sigurni u zakonitost ili prikladnost poklona. Svaki zaposlenik mora voditi računa o tome da primanje ili davanje poklona ne ugrozi njihovu objektivnost i profesionalni integritet.
  9. Poslodavac mora osigurati radne uvjete koji ne ugrožavaju dostojanstvo zaposlenika, što uključuje uspostavu pravila o izbjegavanju sukoba interesa i očuvanju profesionalnog integriteta.

Pravni okvir:

Uredba (EZ) br. 1060/2009, Uredba (EZ) br. 726/2004, Uredba Komisije (EU) 2017/2359, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o radu, Zakon o PDV-u i Pravilnik o porezu na dobit.

*Praksa prihvaćanja i davanja poklona znatno se razlikuje između javnih i privatnih poduzeća, a dopušteni iznosi definirani su prema specifičnoj industriji i internim politikama pojedinih poduzeća.

PLAĆANJA ZA OLAKŠAVANJE POSLOVA

a) Zabranjena su neslužbena plaćanja s ciljem ubrzavanja administrativnih procesa ili osiguravanja prava koja su već zakonom propisana.

b) Svaka situacija koja može ukazivati na potrebu za takvim plaćanjima mora se odmah prijaviti nadležnim osobama. Poduzeće osigurava povjerljive i sigurne kanale za prijavu takvih situacija, uključujući anonimne opcije za prijavitelje nepravilnosti.

c) Poduzeće osigurava redovitu edukaciju menadžmenta i zaposlenika za prepoznavanje i izbjegavanje situacija povezanih s neslužbenim plaćanjima.

d) Kršenje ove zabrane smatra se ozbiljnim prekršajem i može rezultirati disciplinskim mjerama, uključujući otkaz ili, ako je primjenjivo prema zakonima, kazneni progon.

e) Zaposlenici moraju biti svjesni da su neslužbena plaćanja u suprotnosti sa zakonima i mogu dovesti do teških posljedica za poduzeće i pojedinca.

f) Poduzeće vodi evidenciju o svim prijavljenim situacijama i nepravilnostima kako bi osiguralo transparentnost i usklađenost s relevantnim propisima.

g) Poduzeće provodi redovitu procjenu rizika kako bi identificiralo područja ili situacije u kojima bi moglo doći do pokušaja neslužbenih plaćanja te poduzima proaktivne mjere za njihovo sprječavanje.

h) Zaposlenici koji prijave sumnjive aktivnosti ili nepravilnosti zaštićeni su od bilo kakvog oblika osvete ili diskriminacije, u skladu sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

i) Poduzeće godišnje izrađuje izvješće o prijavljenim nepravilnostima, poduzetim mjerama i provedenim edukacijama, osiguravajući transparentnost i kontinuirano poboljšanje politika usklađenosti.

j) U slučaju prijavljenih nepravilnosti, poduzeće će surađivati s nadležnim tijelima, uključujući policiju, USKOK i druge institucije, kako bi osiguralo potpuno poštivanje zakona i sankcioniranje odgovornosti.

k) Poduzeće promiče kulturu etičkog poslovanja kroz redovite interne komunikacije, uključujući podsjetnike na važnost poštivanja zabrane neslužbenih plaćanja i održavanja profesionalnog integriteta.

Pravni okvir:

Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Kazneni zakon, Zakon o računovodstvu, Zakon o radu.

POLITIČKE I DOBROTVORNE DONACIJE

  1. Poduzeće neće financirati političke stranke, kandidate ili kampanje.
    1. Političkom donacijom smatra se svaki oblik financijske ili materijalne potpore političkim subjektima, uključujući donacije, usluge, resurse ili promocije koji imaju za cilj podržati određenu političku stranku, kandidata ili kampanju.
    1. Dobrotvorne donacije dopuštene su isključivo ako su zakonite, transparentne i usmjerene na opće dobro.
    1. Prije izvršavanja dobrotvorne donacije potrebno je provesti dubinsku analizu primatelja koja uključuje: zakonitost djelovanja primatelja, reputaciju primatelja, uključujući provjeru negativnih poveznica ili povezanosti s nezakonitim radnjama, usklađenost ciljeva donacije s vrijednostima poduzeća i zakonskim propisima.
    1. Sve donacije moraju biti odobrene u skladu s važećim internim aktima poduzeća. Zahtjev za odobrenje mora sadržavati: detaljan opis svrhe donacije, rezultate dubinske analize, potvrdu usklađenosti sa zakonskim i internim pravilima.
    1. Donacije moraju biti evidentirane uz priloženu dokumentaciju o odobrenju i provedenoj dubinskoj analizi. Ova evidencija osigurava transparentnost i omogućuje reviziju donacija.
    1. Poduzeće provodi redovite interne revizije i nadzor nad procesom donacija kako bi se osigurala usklađenost s važećim zakonima i internim aktima.
    1. Zabranjeno je koristiti dobrotvorne donacije kao posredan način financiranja političkih subjekata, kandidata ili kampanja.
    1. Sve donacije iznad unaprijed definiranog praga moraju biti odobrene od strane upravljačkog tijela ili nadležnog odbora za usklađenost.
    1. Osobe uključene u proces odobravanja donacija ne smiju imati nikakav osobni interes vezan uz primatelja donacije.
    1. Poduzeće godišnje objavljuje izvještaj o izvršenim dobrotvornim donacijama, uključujući informacije o svrsi, iznosima i primateljima, radi osiguravanja transparentnosti.
    1. U slučaju otkrivanja sumnji na zlouporabu donacija ili povezanost primatelja s nezakonitim aktivnostima, poduzeće će odmah poduzeti odgovarajuće korake, uključujući obustavu donacije i prijavu nadležnim tijelima.

Pravni okvir:

Ujedinjeni narodi – Konvencija protiv korupcije (UNCAC),GRECO smjernice, Smjernice Transparency International-a Direktiva (EU) 2015/849 o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (4. AML direktiva), Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, Kazneni zakon, Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, Zakon o računovodstvu, Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

EVIDENCIJA I IZVJEŠĆIVANJE

  1. Financijski zapisi moraju biti točni, transparentni i u skladu sa zakonskim zahtjevima.
  2. Financijski zapisi obuhvaćaju sve poslovne knjige, račune, financijske izvještaje i drugu dokumentaciju povezanu s financijskim poslovanjem poduzeća.
  3. Svi troškovi, plaćanja i transakcije moraju biti dokumentirani, opravdani i evidentirani pravovremeno, u skladu s propisanim rokovima, kako bi se izbjegle nepravilnosti.
  4. Nepravilnosti u vođenju evidencija strogo su zabranjene i podliježu disciplinskim mjerama.
  5. Poduzeće provodi redovite unutarnje i vanjske revizije kako bi osiguralo usklađenost s antikorupcijskom politikom i važećim zakonima.
  6. Rezultati revizija koriste se za daljnje poboljšanje postupaka i sprječavanje nepravilnosti.
  7. Svi financijski zapisi i dokumentacija moraju se čuvati tijekom zakonom propisanog razdoblja.
  8. Redovite edukacije o pravilima vođenja financijskih evidencija i izvještavanja osiguravaju da svi zaposlenici razumiju svoje obveze te su upoznati s važećim zakonskim propisima i internim pravilima.
  9. Zaposlenici su obvezni prijaviti bilo kakve nepravilnosti ili sumnjive aktivnosti vezane uz financijske evidencije i izvještavanje.
  10. Poduzeće koristi sigurnosno certificirane digitalne alate za vođenje i pohranu financijskih evidencija kako bi osiguralo njihovu dostupnost i integritet.
  11. Financijski zapisi i dokumentacija moraju biti zaštićeni sigurnosnim mjerama kako bi se spriječio neovlašteni pristup, manipulacija ili gubitak podataka.
  12. Poduzeće je obvezno podnositi izvještaje relevantnim regulatornim tijelima u skladu s važećim zakonima i propisima.
  13. Ključni financijski podaci i rezultati revizija redovito se objavljuju dionicima radi osiguravanja transparentnosti.

Pravni okvir:

Zakon o računovodstvu, Zakon o PDV-u, Zakon o porezu na dobit,  Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, Kazneni zakon, Zakon o reviziji, Zakon o radu, Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), Zakon o informacijama, Zakon o tržištu kapitala.

ODGOVORNOSTI

  1. Svi zaposlenici odgovorni su za pridržavanje smjernica i prijavljivanje sumnji na korupciju. Prijavljivanje se može izvršiti putem povjerljivih kanala uz osiguranje anonimnosti i zaštite prijavitelja.
  2. Uprava je odgovorna za implementaciju antikorupcijske politike, praćenje njezine provedbe te osiguravanje odgovarajuće edukacije zaposlenicima. Uprava je također odgovorna za osiguravanje adekvatnih resursa (ljudskih, financijskih i tehnoloških) potrebnih za provedbu smjernica.
  3. Organizacija redovitih edukacija o antikorupcijskim mjerama i etičkim standardima u nadležnosti je službe za usklađenost. Voditelji edukacija moraju osigurati da svi sudionici razumiju svoje obveze i načela politike.
  4. Treće strane koje surađuju s poduzećem obvezne su pridržavati se odredbi ovih smjernica. Svi ugovori s trećim stranama uključuju klauzule o pridržavanju antikorupcijske politike. Poduzeće ima obvezu redovito informirati treće strane o njihovim odgovornostima te jasno definirati posljedice nepridržavanja.
  5. Direktori sektora i voditelji službi odgovorni su za osiguranje da se svi članovi njihovih timova pridržavaju načela antikorupcijske politike te redovito prate njezinu provedbu.
  6. Nepravilnosti u pridržavanju smjernica podliježu disciplinskim mjerama, uključujući raskid ugovora ili pokretanje pravnih postupaka. Svi postupci vezani uz nepravilnosti moraju biti dokumentirani i analizirani kako bi se spriječilo ponavljanje sličnih situacija.
  7. Poduzeće provodi periodične revizije kako bi osiguralo pridržavanje smjernica i pravovremeno identificiralo moguće nepravilnosti. Rezultati revizija moraju biti dokumentirani i korišteni za daljnje unaprjeđenje politika.
  8. Svi slučajevi prijave nepravilnosti moraju se pravovremeno istražiti, a poduzeće je obvezno izvijestiti prijavitelja o ishodu postupka u skladu s internim pravilima.
  9. U slučaju ozbiljnih nepravilnosti ili otkrivanja koruptivnih aktivnosti, poduzeće će u potpunosti surađivati s nadležnim tijelima kako bi osiguralo poštivanje zakona.
  10. Poduzeće prepoznaje i nagrađuje zaposlenike i timove koji pridonose uspješnoj implementaciji i poštivanju smjernica.

Pravni okvir:

Strategija sprječavanja korupcije 2021.–2030., Zakon o sprječavanju korupcije, Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Kazneni zakon, Zakon o radu, Zakon o obveznim odnosima, Uredba (EU) 2016/679 (GDPR), Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Zakon o računovodstvu.

PRIJAVA NEPRAVILNOSTI

  1. Zaposlenici su obvezni prijaviti sve sumnje na korupciju ili podmićivanje putem povjerljivog sustava prijavljivanja ili nadređenim osobama. Anonimne prijave dopuštene su i tretiraju se s jednakom ozbiljnošću kao i ostale prijave.
  2. Poduzeće je imenovalo povjerljivu osobu i njezina zamjenika za zaprimanje prijava nepravilnosti. Povjerljiva osoba odgovorna je za pravodobno postupanje s prijavama i pružanje podrške prijaviteljima.
  3. Poduzeće osigurava zaštitu prijavitelja od bilo kakvog oblika osvete. Prijavitelji nepravilnosti imaju pravo na povjerljivost, zaštitu identiteta i pružanje emocionalne podrške prema potrebi.
  4. Sve zaprimljene prijave promptno će se istražiti uz očuvanje povjerljivosti i nepristranosti. U hitnim slučajevima poduzeće postupa odmah kako bi spriječilo daljnju štetu.
  5. Poduzeće je obvezno postupati po zaprimljenim prijavama u zakonski propisanim rokovima kako bi se osiguralo pravovremeno i učinkovito rješavanje nepravilnosti.
  6. Redovito se prati i analizira izvješća o prijavama s ciljem unaprjeđenja procesa te osiguravanja usklađenosti sa Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Sve prijave i njihova obrada evidentiraju se u službenoj evidenciji uz poštivanje povjerljivosti podataka.
  7. Poduzeće osigurava dostupnost informacija o postupcima prijavljivanja svim zaposlenicima, uključujući kontakt podatke povjerljive osobe, jasne upute za korištenje povjerljivog sustava prijavljivanja te detaljne postupke za zaštitu prijavitelja.
  8. Redovite edukacije menadžmenta, zaposlenika i trećih strana omogućuju povećanje svijesti o postupcima prijavljivanja nepravilnosti, zaštiti prijavitelja i važnosti pridržavanja antikorupcijskih mjera.
  9. Poduzeće redovito ocjenjuje učinkovitost sustava prijavljivanja kako bi identificiralo slabosti i unaprijedilo postupke. Rezultati tih ocjena koriste se za daljnje poboljšanje sustava.
  10. Prijavitelji nepravilnosti imaju pravo na povratne informacije o statusu njihove prijave i poduzetim mjerama, uz očuvanje povjerljivosti ostalih uključenih strana.
  11. Poduzeće strogo zabranjuje osvetu protiv prijavitelja nepravilnosti te ometanje postupka prijavljivanja. Svi takvi postupci podložni su disciplinskim mjerama.
  12. U slučaju ozbiljnih nepravilnosti, poduzeće će u potpunosti surađivati s nadležnim tijelima kako bi osiguralo provođenje zakonskih mjera.
  13. Uprava poduzeća godišnje izvještava dionike o broju zaprimljenih prijava, njihovom statusu i poduzetim mjerama, uz očuvanje povjerljivosti podataka.

Pravni okvir:

Strategija sprječavanja korupcije 2021.–2030., Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Kazneni zakon, Zakon o radu, Zakon o sprječavanju korupcije, Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR,) Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

OBUKA ZAPOSLENIKA

  1. Poduzeće organizira redovite obuke i edukacije o sprječavanju korupcije za sve zaposlenike. Svi novi zaposlenici obvezni su proći inicijalnu obuku o sprječavanju korupcije kao dio orijentacijskog programa.
  2. Obuke uključuju primjere dobre prakse, relevantne zakonske odredbe, postupke prijavljivanja nepravilnosti te odredbe Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
  3. Posebni treninzi organiziraju se za menadžere i zaposlenike u rizičnim funkcijama. Oni obuhvaćaju specifične rizike povezane s njihovim radom te praktične smjernice za rješavanje takvih situacija.
  4. Obuke se provode najmanje jednom godišnje, a njihovo prisustvovanje i sadržaj detaljno se dokumentiraju radi praćenja i osiguravanja usklađenosti. Rezultati obuka, uključujući kvizove ili testove znanja, služe za procjenu razumijevanja sudionika i učinkovitosti programa.
  5. Poduzeće prati i evaluira učinkovitost obuka putem povratnih informacija od sudionika, analize provedbe politike u praksi.
  6. Povratne informacije koriste se za kontinuirano unaprjeđenje programa obuke. Poduzeće može angažirati vanjske stručnjake za provođenje specijaliziranih obuka, osobito za zaposlenike u rizičnim funkcijama.
  7. Poduzeće osigurava da su svi zaposlenici informirani o važnosti sprječavanja korupcije i postupcima prijavljivanja nepravilnosti. To uključuje dostupnost edukativnih materijala, vodiča i uputa za radnike kako bi imali stalni pristup relevantnim informacijama.
  8. Digitalne platforme za e-učenje koriste se kako bi obuke bile dostupne svim zaposlenicima, uključujući one na udaljenim lokacijama.
  9. Sadržaj obuka prilagođava se lokalnim zakonima i poslovnim praksama, osobito za međunarodne podružnice poduzeća.
  10. Zaposlenicima koji uspješno završe obuku izdaju se potvrde ili certifikati kako bi se dodatno potaknulo sudjelovanje i prepoznala njihova posvećenost.

Pravni okvir:

Strategija sprječavanja korupcije 2021.–2030., GRECO smjernice, Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, Kazneni zakon, Zakon o radu, Zakon o sprječavanju korupcije, Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR,) Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranjanja terorizma.

Smjernice preuzmite putem ove POVEZNICE

1 2 3 4