Stres je dio posla službenika za usklađenost. Prate nas promjene propisa, rizika i poslovnih procesa, uz stalan osjećaj da moramo biti prilagodljivi, ali ne smijemo pogriješiti. No, čak i kada sve pravilno ispratimo, uspjeh ne ovisi samo o nama – već o tome kako ostatak organizacije usvaja i slijedi pravila i standarde, često uz otpor onih koji naš rad vide kao smetnju ili kontrolu. Sve to dodatno pojačava pritisak.
Iako manja razina stresa može biti poticajna, prekomjerni stres negativno utječe na našu sposobnost rada. Može dovesti do anksioznosti, depresije, osjećaja „izgaranja“, izolacije, emocionalne napetosti i zdravstvenih problema. A što nas stres više preplavljuje, to teže obavljamo svoj posao, naši odnosi na radnom mjestu slabe, a posljedično i ukupni doživljaj naše funkcije te usklađenost organizacije općenito. Zato biti dobro – emocionalno, mentalno i fizički – također pripada opisu posla službenika za usklađenost. Biti ćemo dobro, samo ako brinemo o sebi.
Briga o sebi počinje svjesnošću
Briga o sebi počinje od pogleda unutra – prepoznavanja sebe, svojih osjećaja, potreba i mogućnosti. Npr. prepoznati trenutke kada nas preplavljuje stres, kada nam je potrebna pauza ili koliko posla možemo preuzeti. Tek iz takve svjesnosti proizlazi svaka daljnja akcija.
Osobne granice u osnovi brige o sebi
U osnovi brige o sebi je postavljanje osobnih granica i njihovo održavanje. One definiraju što nam je prihvatljivo, čak i u odnosu prema sebi. Postavljanje granica uključuje jasnu komunikaciju o tome što možemo prihvatiti, koliko energije i vremena imamo te gdje povlačimo crtu. Tako čuvamo svoje zdravlje, profesionalnost i kredibilitet.
Briga o sebi kao rutina
Briga o sebi nije samo stavka na popisu „kada bude vremena“. Naprotiv, trebala bi biti integrirana u naš svakodnevni život i uključivati redovitu prilagođenu fizičku aktivnost, zdravu prehranu, kvalitetan san, opuštanje, hobije, duhovne prakse i osobni rast te njegovanje kvalitetnih socijalnih odnosa.
Koliko nije previše?
Neki oblici brige o sebi mogu nam i odmoći ako nas iscrpljuju ili stvaraju loš osjećaj. Na primjer, previše intenzivan sport, preskupa putovanja ili prekomjerno gledanje ekrana umjesto opuštanja mogu dovesti do fizičke, financijske i mentalne iscrpljenosti. Rješenje je u ravnoteži – briga o sebi trebala bi nas obnavljati, a ne postati još jedan izvor pritiska. Odgovor na pitanje „Koliko brige o sebi nije previše?“ leži upravo u tome: dovoljno je onoliko koliko nam stvarno koristi, bez dodatnog opterećenja.
Pogled unatrag za danas i sutra – uz podršku
Gledajući unatrag, dobro je razmisliti o trenucima kada smo se možda zanemarivali i kako to možemo poboljšati. Prvi korak je već učinjen čitanjem ovog članka. Ako osjećate da je vrijeme za promjenu, nastavite s daljnjim koracima – poput postavljanja novih prioriteta ili promjene dnevne rutine. I ne morate to raditi sami. Iako je briga o sebi osobna odgovornost, bit će lakše uz podršku – bilo da je riječ o prijatelju, kolegi ili stručnjaku. I to ne samo kada dođe “onaj pravi trenutak”. Briga o sebi je svaki dan. A kada je dobro nama, kada smo usklađeni, možemo se bolje brinuti i o našem poslu usklađenosti.
Autor: Tatjana Mršić