Novosti u ZSPNiFT

Posted on

Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (u daljnjem tekstu: Zakon) usvojen je u Hrvatskome saboru u listopadu 2017. a počeo se primjenjivati 1. siječnja 2018.

Zakonom je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5. 6. 2015.) te se osigurala provedba Uredbe (EU) 2015/847 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (SL L 141, 5. 6. 2015.) i Uredbe (EZ) br. 1889/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o kontrolama gotovine koja se unosi u Zajednicu ili iznosi iz Zajednice (SL L 309, 25. 11. 2005.).

Zakon ima preventivni karakter i njime se propisuju mjere, radnje i postupci obveznika iz financijskoga i nefinancijskoga sektora, zadaće Ureda za sprječavanje pranja novca kao financijsko-obavještajne jedince, interaktivna postupanja drugih nadležnih državnih tijela iz sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te druge preventivne mjere u svrhu sprječavanja korištenja financijskog sustava za pranje novca i financiranje terorizma.

IZMJENE I DOPUNE ZAKONA

Od 1.1.2023. su stupile na snagu izmjene i dopune Zakona s ciljem ispunjenja preventivnih mjera iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Akcijski plan sadrži mjere i aktivnosti čiji je cilj daljnje jačanje hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a kojima će se ujedno ispuniti i preporučene mjere Odbora stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL iz Izvješća o 5. krugu evaluacije Republike Hrvatske, usvojenom na 62. plenarnoj sjednici MONEYVALa održanoj u prosincu 2021. godine.

Ispunjenjem mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana, Republika Hrvatska također osigurava i daljnje usklađivanje zakonodavnog okvira s preporukama Stručne skupine za financijsko djelovanje (eng. Financial Action Task Force – FATF) koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca te financiranja terorizma i proliferacije.

Izmjene i dopune se odnose na sljedeća područja:

  • uvedena obveza upisa pružatelja usluga virtualne imovine u registar pružatelja usluga virtualne imovine,
  • uvedena obveza registracije i vođenje registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja,
  • dopunjena odredba koja propisuje obvezu utvrđivanja i provjere identiteta stranke od strane ovlaštenih mjenjača,
  • proširena obveza provođenja dubinske analize i na upravitelje trustova koji upravitelji imaju prebivalište odnosno sjedište u inozemstvu,
  • dopunjena odredba koja propisuje obvezu utvrđivanja i provjere identiteta za trustove i slična pravna uređenja,
  • precizirana odredba koja propisuje poduzimanje mjera za provjeru identiteta stvarnog vlasnika,
  • precizirana odredba koja propisuje obvezu razumijevanja svrhe i prirodu poslovnog odnosa,
  • izmijenjena definicija neizravnog vlasništva (nad pravnom osobom) na način da uključuje i neizravno vlasništvo putem trustova,
  • propisana obveza da obveznici moraju prikupiti informacije o ovlastima koje reguliraju i obvezuju pravne osobe ili pravne aranžmane – osnivački akt društva,
  • proširena obveza prijavljivanja sumnjivih transakcija, osoba i sredstava Uredu za sprječavanje pranja novca,
  • propisana suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine propisana,
  • suradnja s nadzornim tijelima država članica u području nadzora obveznika iz nefinancijskog sektora,
  • smanjen prag obavještavanja o gotovinskim transakcijama Ureda za sprječavanje pranja novca sa 200.000,00 kuna na 10.000,00 eura.

IZMJENE DEFINCIJA

Uz navedene izmjene izmijenjena je i definicija financiranja terorizma te se financiranjem terorizma smatra:

1. osiguravanje ili prikupljanje sredstava odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, od strane terorista ili terorističke organizacije u bilo koju svrhu, što uključuje i počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili od strane osoba koje financiraju terorizam

2. financiranje putovanja u svrhu počinjenja ili doprinosa u počinjenju kaznenog djela terorizma ili počinjenja kaznenog djela obuke za terorizam i terorističkog udruženja.

Također, izvršena je i izmjena termina poslovnog odnosa te se poslovnim odnosom smatra:

1. poslovni, profesionalni ili komercijalni odnos povezan s profesionalnim aktivnostima obveznika i za koji se očekuje, u vrijeme uspostavljanja, da ima element trajnosti, što uključuje i otvaranje računa kod obveznika,

2. odnos u kojem se od obveznika traži da osnuje trgovačko društvo ili trust za svoju stranku, neovisno o tome je li osnivanje trgovačkog društva ili trusta jedina transakcija koja se obavlja za tu stranku,

3. registracija i/ili identifikacija igrača sukladno propisima kojima se uređuje priređivanje igara na sreću i sukladno Zakonu.

U Zakon su uvrštene i definicije i obveze u vezi s virtualnom imovinom. Ovdje možete pronaći detaljniji prikaz navedenih dopuna.

Također, kod kategorizacije rizika, termin „visok rizik“ je zamijenjen u „viši rizik.

OBVEZE IZ ZAKONA

Obveznik iz Zakona dužan je uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola te donijeti pisane politike, kontrole i postupke za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma utvrđenih analizom rizika te je dužan uzeti u obzir pravilnike i odluke odnosno smjernice nadležnoga tijela, Nacionalnu procjenu rizika i Nadnacionalnu procjenu rizika.

Za obveznike koji se ne usklade sa Zakonom propisane su prekršajne kazne od 4.640,00 do 132.720,00 eura.

Slika: Adobe stock

Autor: Marija Bošković Batarelo, LL.M. Pravo i tehnologija

Upravljanje usklađenostima – by ZIH

Posted on

Zavod za informatičku djelatnost Hrvatske d.o.o. objavio je jedinstveni priručnik o Upravljanju usklađenosti (Compliance Management).

Sažetak priručnika koji vam je predstavljamo u današnjoj objavi namijenjen članovima uprave i vršnog menadžmenta u privatnom sektoru, dužnosnicima u javnom sektoru, voditeljima poslovnih funkcija koji upravljaju rizicima, te pravnicima, revizorima, i ostalim koji se bave s usklađenošću u svakodnevnom poslovanju te ostalima. Zahvaljujući ZIH-u i prof.dr.sc. Zdravku Krakaru i suradnicima predstavljamo vam sažetak Priručnika.

UPRAVLJANJE USKLAĐENOSTIMA (COMPLIANCE MANAGEMENT)

PRIRUČNIK- SAŽETAK
AUTORI © PROF.DR.SC. ZDRAVKO KRAKAR I SURADNICI

14.2.-Upravljanje-uskladenostimaPreuzmi

Usklađenosti & Fintech

Posted on

U današnjem digitalnom dobu, fintech tvrtke igraju sve važniju ulogu u financijskom sektoru. One nude inovativna rješenja koja mijenjaju način na koji se ljudi bave financijama. Međutim, kao i sve ostale tvrtke u financijskom sektoru, fintech tvrtke su podložne regulatornom nadzoru. To znači da moraju provoditi određene prakse i postupke kako bi se osiguralo da posluju u skladu s propisima.

Compliance u fintechu odnosi se na usklađivanje poslovanja s regulatornim zahtjevima i standardima. To uključuje usklađivanje s propisima u vezi s borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, zaštitom osobnih podataka, zaštitom potrošača, regulacijom elektroničkog novca i drugim propisima koji su važni za fintech tvrtke.

Budući da fintech tvrtke rade u digitalnom okruženju, one su izložene različitim sigurnosnim prijetnjama. Stoga je važno da imaju čvrste sigurnosne protokole kako bi se osigurala sigurnost podataka. To uključuje upotrebu enkripcije podataka, identifikaciju i provjeru korisnika, zaštitu od računalnih virusa i drugih zlonamjernih programa.

Usklađenost sa zakonskim propisima može se činiti kao dodatni trošak, ali je to neophodan dio poslovanja. Ako fintech tvrtka ne bude usklađena s regulatornim zahtjevima, to može dovesti do financijskih kazni, gubitka povjerenja kupaca i posljedičnog gubitka poslovanja.

Stoga je važno da fintech tvrtke provode redovite procjene rizika kako bi se identificirale potencijalne neusklađenosti i poduzele potrebne korake za njihovo rješavanje.

Uz to, fintech tvrtke trebaju imati odgovornu osobu koja je zadužena za compliance. Ta osoba treba biti upoznata sa svim regulatornim zahtjevima i standardima, pratiti promjene u zakonodavstvu i provoditi potrebne promjene u poslovanju kako bi se osigurala usklađenost. Osim toga, trebala bi biti sposobna educirati ostatak tima o regulatornim zahtjevima i standardima te osigurati da se svi pridržavaju istih.

Ukratko, compliance je ključan dio poslovanja fintech tvrtki. Fintech tvrtke moraju biti usklađene s regulatornim zahtjevima kako bi se osigurala zakonitost i integritet njihovog poslovanja te kako bi se osiguralo povjerenje kupaca i investitora. Kao što je već spomenuto, neusklađenost može dovesti do financijskih kazni i gubitka povjerenja kupaca, što može u konačnici rezultirati gubitkom poslovanja.

Stoga, fintech tvrtke trebaju uložiti napore u usklađivanje s regulatornim zahtjevima. To uključuje provođenje redovitih procjena rizika, uspostavljanje čvrstih sigurnosnih protokola i imenovanje odgovorne osobe za compliance. Uz to, potrebno je pratiti promjene u zakonodavstvu i provoditi potrebne promjene u poslovanju kako bi se osigurala usklađenost.

U zaključku, compliance je važan za fintech tvrtke kako bi osigurale zakonitost i integritet svog poslovanja, zaštitile svoje kupce i investitore te održale svoju konkurentnost na tržištu. Iako može biti skup, neusklađenost s regulatornim zahtjevima može biti još skuplja i štetna za poslovanje fintech tvrtke. Stoga, ulaganje u compliance je ulaganje u dugoročni uspjeh fintech tvrtke.

Autor:ChatGpt

covid-19 compliance novak đoković

Slučaj Novak Đoković i Compliance

Posted on

Je li Novak Đoković žrtva nedostatka Compliance Officera u svom timu i trebaju li nam sportaši biti uzor baš u svemu ili samo u onome što vrhunski rade – sportu?

Timski rad

Novaka Đokovića se može usporediti s bilo kojom institucijom, udruženjem, kompanijom. Naime, Novak Đoković je tim. U tom timu postoji fizička osoba Novak Đoković čiji posao je da brzo trči, precizno i snažno prebacuje lopticu preko mreže i pogađa mjesta na terenu koja protivnik ne može dosegnuti; ukratko, da igra tenis. I Novak to radi vrhunski, vrlo vjerojatno već duže vremena najbolje na svijetu.

S druge strane postoji tim ljudi koji se o Novaku brine na sve moguće načine; da pravilno trenira, da pravilno jede, da pravilno spava, da ima adekvatne smještaje, letove, transfere, da ima pravilno ispunjene dokumente, i možda najvažnije od svega, da sukladno talentu i uloženom trudu adekvatno zarađuje. A time i da cijeli tim adekvatno zarađuje. Očigledno je cijeli tim odrađivao vrhunski posao. Do sada.

Fali jedan papir

Navodno netko u timu nije dobro odradio svoj posao jer nije imao informacije koje je kao dio tima morao imati ili je unatoč tim informacijama… pogrešno ispunio formulare. Posljedica je Novakovo izbacivanje s Australian Opena i deportacija iz Australije. Daljnje posljedice će se tek vidjeti. A mogle bi biti kudikamo nepovoljnije od same deportacije.

Vjerojatno bi se našlo, i naći će se, pravnih stručnjaka koji će tvrditi da se lako moglo dokazati da ni Novak ni tim nisu napravili ništa ilegalno. Različitim tumačenjima spleta okolnosti možda bi se na kraju i došlo do zaključka da nezakonitih radnji nije bilo, no ostaje pitanje je li bilo neetičnih radnji. Vrijeme će pokazati koja i je li i jedna od brojnih tvrdnji koje su izašle u javnost (da je rezultat COVID testa bio lažno pozitivan, da je Novak doista bio zaražen, a da se za to vrijeme kretao u javnosti, da su namjerno lažirana njegova kretanja prije dolaska na turnir, itd.) bila točna ili nije. U ovom trenutku to više nije ni važno.

Reputacijski rizik

Novakov tim je donio odluke koje su ga koštale onoga što najbolje zna – mogućnosti igranja tenisa. Jer su bile protuzakonite. Ili neetične. Ili oboje. Ili čak nijedno od toga… ali su stvorile takav dojam. Naime, appearance je važan. Ponekad je appearance sve. Mi u Compliance-u na svojim treninzima nebrojeno puta ponovimo – nemojte raditi išta za što ne biste voljeli da dođe u javnost, ili barem do onih koji su vam važni, ali jednako tako nemojte „niti da izgleda da tako nešto radite“. Reputacija građena godinama i desetljećima, prepuna iznimnih rezultata, dobrotvornih akcija, donacija, zbližavanja naroda gdje svaki odnos još uvijek nosi prizvuk nacionalizma – narušena je u jednom danu.

Tone from the Top

Je li bi situacija bila drugačija da je Novak u svom timu uz trenere, nutricioniste, psihologe, logističare, managere imao i Compliance Officera? Možda. A možda opet je ova situacija posljedica činjenice da je tenisač Novak Đoković sam donio finalnu odluku. Ili je ohrabrio okruženje u svojem timu na način da je donošenje takve odluke moguće. Tone from the Top – ključna stvar svakog compliance programa. Na njemu se radi godinama. Otprilike isto onoliko koliko je Novak radio na svojoj zavidnoj, a sada bitno poljuljanoj karijeri.

Autor: Dajra Dedić, Direktor Ethics and Compliance, Adriatic and Baltics, Astellas Pharma, potpresjednica Hrvatske udruge za usklađenost poslovanja

Program usklađenosti i etike

Program usklađenosti i etike

Posted on

Usklađenost i etičnost predstavljaju jedan od najvećih izazova za tvrtke, a pogotovo za one tvrtke koje djeluju na globalnom tržištu i gdje je rizike usklađenosti i etičnosti izrazito teško identificirati i ublažiti iz razloga što djeluju u različitim državama i tržištima pa čak i na različitim kontinentima.

Primarna zadaća organizacijske jedinice tvrtke koja prati usklađenost je izrada učinkovitog programa usklađenosti i etike (dalje u tekstu: Program), a zatim i njegovu implementaciju u svakodnevno poslovanje tvrtke.

Program mora objediniti sve aspekte usklađenosti kako bi se osigurala usklađenost s propisima, uspješno izvršenje poslovnih aktivnost, otkrili propusti u internim procesima, štitilo društvo od rizika prijevara i korupcije, kako interne tako i one koja može nastati s vanjskim partnerima.

“Svaki vjerodostojan Program mora biti izgrađen na čvrstim temeljima upravljačkog tijela tvrtke i podržan kulturom usklađenosti od vrha prema dolje. (Brošura Komisija EU “Compliance Matters“ ).”

Stoga je podrška upravljačkog tijela tvrtke najvažnija stvar u ostvarenju punog potencijala Programa. Također, kvalitetni pravilnici i procedure, komunikacija između organizacijskih jedinica i funkcije praćenja usklađenosti inherentni su za Program, a kontinuirana edukacija djelatnika tvrtke o važnosti internih akata osigurava etičnosti u svakodnevnom poslovanju.

Kvalitetno izrađen Program osigurati će:

  • pravovremeno izvršavanje svih obveza od strane odgovarajućih organizacijskih jedinica,
  • prepoznavanje potencijalnih rizika i nedostataka,
  • sprječavanje kriminalnih aktivnosti,
  • održavanje dobrog ugleda,
  • učinkovito obavljanje definiranih procesa (postupanje prema internim aktima omogućuje da društvo funkcionira besprijekorno).

Ne postoji jedinstveno rješenje za izradu učinkovitog Programa, svaka tvrtka izrađuje Program prema svojim potrebama, stoga je prilikom izrade Programa potrebno uzeti i čimbenike kao što su industrija i lokacija tvrtke, osobito ako tvrtka ima sjedište u jednoj državi, a podružnicu u drugoj.

Tijekom godina ustalilo se nekoliko elemenata koji će pomoći svakoj tvrtki za izradu učinkovitog Programa, to su:

Jednakost

Da bi Program imao smisla, apsolutno svi djelatnici tvrtke ga se moraju pridržavati, neovisno na kojoj funkciji se nalaze. Ako postoji bilo koji oblik diskriminacije u smisli tko ga se mora pridržavati, a tko ne, Program je automatski neučinkovit te je na taj način tvrtka izložena velikim i nepotrebnim rizicima.

“Ako se uprava ne pridržava pravila, neće ni djelatnici.”

Komunikacija

Komunikacija je ključ svega, tako i dobrog Programa. Pomoću ispravnog načina komuniciranja definiranih standarda djelatnicima, oni bolje shvaćaju Program i njegovu svrhu unutar tvrtke. Formula je komunikacija, edukacija i opet kvalitetna komunikacija.

Edukacija

Kontinuirana edukacija pomaže djelatnicima da razumiju kulturu tvrtke i njezine etičke norme. Edukaciju je potrebno provoditi najmanje jednom godišnje te je prilagoditi riziku tvrtke. Edukacije trebaju biti jasne i kratke sa svrhovitom porukom te je potrebno provesti i provjeru znanja.  Edukacije trebaju proći svi djelatnici tvrtke, a ulaganje u djelatnike je najbolje ulaganje.

Službenik za usklađenost (Compliance officer )

Iako Službenik za usklađenost nije baš omiljena osoba u tvrtki, njegovo postojanje je inherentno za izradu i provedbu Programa. Službenik za usklađenost mora posjedovati znanje, ovlasti, iskustvo i potrebne resurse za procjenu rizika, razvoj planova usklađenosti i obuku te provođenje istrage. Osim navedenog, Službenik za usklađenost mora posjedovati osobine vođe.

Jasni interni akti

Interni akti formaliziraju i kodificiraju pravila kojih se djelatnici moraju pridržavati u svakodnevnom poslovanju. Interne akte potrebno je redovito ažurirati u skladu s promjenom zakona i industrijskih standarda.

“Tvrtka nije i neće biti usklađena, ako se djelatnici ne pridržavaju pravilnika i procedura.”

Identifikacija i procjena rizika

Identifikacija, procjena i revizija rizika trebaju biti sastavni dio Programa. Procjena rizika omogućuje uočiti nedostatke u procesima te pruža cjelokupnu sliku usklađenosti i pomaže u određivanju prioriteta u područjima najvećeg rizika. Redovite revizije rješavaju pitanje rizika prije nego što se desi incident.

Praćenje provedbe

Praćenje provedbe usklađenosti je važno iz razloga što se mogu uočiti nepridržavanje i kršenje propisa te koji su njegovi konačni rezultati. Na temelju praćenja definiraju se koraci koji se moraju poduzeti kako bi se provelo usklađenje.

Izvještaji o radu

Izvještaji o radu sastavni su dio svakog Programa. Programom se definira obvezni sadržaj izvještaja, vrijeme podnošenja te preporuke koje je potrebno poduzeti kako bi se uspostavila usklađenost.

Izvješćivanje o kršenju propisa

Djelatnicima se putem Programa treba omogućiti izvješćivanje o kršenju definiranih propisa, procesa i etičkih normi. Izvješćivanje o kršenju definiranih propisa i etičkih normi treba biti obvezni dio edukacija. Djelatnicima je potrebno jamčiti anonimnost i povjerljivost prilikom podnošenja takvih izvještaja te garanciju da će se provesti istraga na temelju dostavljenih činjenica.

Disciplinske mjere

Programom je definirati i disciplinske mjere za nepridržavanje. Disciplinske mjere moraju biti iste za sve djelatnike tvrtke i ne smiju diskriminirati položaj. U slučaju da su disciplinske mjere diskriminatorne, mogu imati pregršt posljedica za cijelu tvrtku.

Ažuriranje Programa

Poboljšanja i kontinuirana ažuriranja temelje su kvalitetnog Programa. Samim Programom potrebno je definirate redovite preglede, procjene rizika i kontrole.

Program će identificirati i limitirati potencijalne rizike, poboljšati odgovornost te ojačati tvrtku u cjelini.

Autor: Ivan Gazić

1 2 3