Aktualni korupcijski skandal u koji su upleteni bivši hrvatski ministar zdravstva i nekoliko liječnika ponovno otvara pitanje o razini svijesti i razumijevanju etike i antikorupcijskih pravila među zdravstvenim radnicima u Hrvatskoj. Iako postoje napori za promicanje etičkog ponašanja i borbu protiv korupcije, njihova učinkovitost ostaje ograničena.
Izjave određenih udruga u zdravstvu o potrebi uvođenja nulte tolerancije na korupciju ponovno ističu važnost sustavnog i kontinuiranog rada na podizanju svijesti. Unatoč nekim inicijativama na nacionalnoj razini, često se čini da se samo „zagrebe po površini“, dok duboko ukorijenjeni problemi i dalje ostaju netaknuti.
Neki od glavnih razloga za ovu situaciju uključuju:
- Kulturološki čimbenici
Kulturološki stavovi prema korupciji i etičkom ponašanju često utječu na uspješnost antikorupcijskih mjera. U nekim situacijama postoji implicitna tolerancija prema neetičkim postupcima, što potkopava napore za promicanje integriteta. Za mnoge je građane i dalje „normalno“ donijeti liječniku nešto „za zahvalu“.
Pitajte se: donosi li itko vama poklone da radite svoj posao?
Iako bi etično ponašanje trebalo biti osnovni standard u svakoj profesiji, izgradnja kulture integriteta unutar zdravstvenih ustanova, uz priznavanje i nagrađivanje etičnog ponašanja, može pomoći u stvaranju okruženja u kojem se takvo ponašanje cijeni i očekuje.
- Nedostatak sveobuhvatne edukacije
Iako postoje obrazovni programi o etici, oni nisu dovoljno rasprostranjeni ni sustavno provedeni. U nekim ključnim područjima i strateškim funkcijama uopće ne postoji interes za takve programe.
Tijekom svoje prakse često nailazim na pitanja poput: „Što je usklađenost poslovanja (compliance)? Kakva su to pravila? Gdje to piše?“
Iskustvo pokazuje da edukacije iz područja etike i usklađenosti poslovanja u zdravstvenom sustavu često nisu prioritet, a zdravstvene ustanove rijetko se odlučuju za takve programe.
Takve bi edukacije trebale biti obavezne za sve zdravstvene radnike, redovito ažurirane kako bi odražavale nove izazove i najbolje prakse, te prilagođene specifičnostima zdravstvenog sustava.
- Neadekvatni mehanizmi prijave
Zdravstveni radnici mogu biti svjesni korupcije, ali dok god postoje stigmatizacija i šikaniranje zviždača, rijetko će koristiti dostupne kanale za prijavu nepravilnosti. Jačanjem zaštite zviždača i uvođenjem anonimnih, pouzdanih mehanizama prijave može se potaknuti radnike da iznesu informacije o koruptivnim aktivnostima bez straha od odmazde.
Rješavanjem ovih izazova i provođenjem predloženih koraka, Hrvatska ima priliku značajno unaprijediti svijest o etici i antikorupcijskim pravilima među zdravstvenim radnicima. Transparentniji i odgovorniji zdravstveni sustav, u kojem je pacijent u središtu pažnje, nije samo cilj već i imperativ.