Izvještavanje o društvenom aspektu ESG-a: Tko, što, kada, kako i zašto – a Compliance?

Autor: Dr.sc. Sanja Ožić

Održivost poslovanja postala je ključna tema suvremenog korporativnog upravljanja, a ESG standardi predstavljaju okvir za procjenu dugoročne stabilnosti poduzeća. Dok je ekološki aspekt (E) ESG-a dugo bio u fokusu regulatornih i investicijskih krugova, društveni aspekt (S) sve više dobiva na značaju. On odražava način na koji poduzeće postupa sa zaposlenicima, dobavljačima, lokalnim zajednicama i društvom u cjelini. Sve češće se raspravlja o pitanjima – tko sve sudjeluje u ovom segmentu ESG izvještaja, što se mjeri, kada i kako se izvještava te, najvažnije, kakva je uloga Compliancea u ovom procesu?

Tko sudjeluje u izvještavanju o društvenim aspektima ESG-a?

Izvještavanje o društvenim učincima poduzeća zahtijeva suradnju više timova i stručnjaka unutar poduzeća. Uprava i menadžment odgovorni su za postavljanje strateških smjernica i integraciju ESG načela u poslovne odluke. ESG timovi definiraju strategiju, prikupljaju i analiziraju podatke te izrađuju izvještaje, dok tim ljudskih resursa (HR) prati radne uvjete, raznolikost i profesionalni razvoj zaposlenika. Osim toga, tim nabave osigurava da su lanci opskrbe usklađeni s ESG standardima, a komunikacijski i PR timovi imaju zadatak transparentno prenositi ESG inicijative dionicima.

Međutim, najvažniji element vjerodostojnog ESG izvještavanja jest Compliance. On osigurava da su svi podaci točni, etički prikupljeni i usklađeni s važećim zakonodavnim regulativama. Bez snažnog mehanizma nadzora, ESG izvještavanje može postati neprecizno, što može dovesti do regulatornih prekršaja i gubitka povjerenja dionika.

Što i kako se izvještava?

Društveni aspekt ESG izvještavanja obuhvaća širok spektar tema koje se mogu podijeliti u nekoliko kategorija. Prava i dobrobit zaposlenika uključuju praćenje stope fluktuacije zaposlenika, zadovoljstvo radnim uvjetima, radne politike te ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Raznolikost i inkluzivnost (DEI)odnosi se na praćenje zastupljenosti spolova, dobnih skupina i nacionalnosti unutar poduzeća, kao i na politike jednakih prilika. Zdravlje i sigurnost na radu još su jedan važan segment koji se mjeri kroz stopu ozljeda, bolovanja, psihosocijalne rizike i preventivne mjere za zaštitu zaposlenika.

Nadalje, etika i usklađenost poslovanja prati se kroz mehanizme prijavljivanja nepravilnosti, kodekse poslovnog ponašanja te antikorupcijske politike mjere. Ljudska prava u lancu opskrbe također su bitan dio ESG izvještavanja jer osiguravaju da dobavljači poduzeća posluju u skladu s etičkim standardima, bez prisilnog i dječjeg rada. Transparentnost i odnosi s dionicima odnose se na pravovremeno i točno izvještavanje o društvenim učincima poduzeća, dok se društveni angažman mjeri kroz sudjelovanje u lokalnim inicijativama, volontiranje i korporativne donacije. Sve ove metrike trebale bi biti jasno definirane, sustavno prikupljene i podložne nadzoru kako bi se osigurala vjerodostojnost društvenih učinaka ESG izvještaja.

Više o mjerenju društvenih učinaka (S) u ESG izvještaju možete saznati u prezentaciji Sanja Ožić, PhD. (link: Prezentacija )

Kada se izvještava?

Učestalost izvještavanja o društvenim učincima ESG-a ovisi o specifičnim potrebama poduzeća, regulatornim zahtjevima i očekivanjima dionika. Godišnji ESG izvještaji postali su standardna praksa koja omogućuje cjelovit pregled društvenih učinaka i napretka poduzeća u skladu s ESG ciljevima. Osim toga, kvartalne ili polugodišnje analize omogućuju pravovremeno praćenje trendova, prepoznavanje potencijalnih rizika i kontinuirano poboljšavanje poslovnih praksi.

U situacijama kada dođe do kršenja radničkih prava, diskriminacije, sigurnosnih incidenata ili etičkih nepravilnosti, hitni izvještaji mogu igrati ključnu ulogu u pravovremenoj reakciji poduzeća i održavanju transparentnosti. Upravo u takvim situacijama Compliance ima iznimno važnu funkciju u osiguravanju da poduzeće brzo i odgovorno reagira, minimizirajući pravne i reputacijske posljedice.

Zašto je Compliance bitan?

Uloga Compliancea u ESG izvještavanju ne može se precijeniti. Bez učinkovite Compliance funkcije, ESG izvještaji mogu postati samo PR alat bez stvarne vjerodostojnosti. Ključne odgovornosti Compliancea uključuju usklađenost s regulatornim zahtjevima, što osigurava da su podaci prikupljeni i prezentirani u skladu s važećim zakonima. Smanjenje pravnih i reputacijskih rizika također je jedna od važnih funkcija, jer sprječava greenwashing, netočno izvještavanje i potencijalne regulatorne kazne.

Povećanje povjerenja dionika još je jedna uloga Compliancea, budući da osigurava točnost i transparentnost podataka, čime se jača reputacija poduzeća i privlače odgovorni investitori. Compliance nije samo regulatorna nužnost, već ključni čimbenik za izgradnju održivog, etičnog i društveno odgovornog poslovanja.

Zaključak

Izvještavanje o društvenim aspektima ESG-a ne može biti učinkovito bez snažnog mehanizma usklađenosti. Dok ESG timovi definiraju strategije, a timovi ljudskih resursa prikupljaju podatke, Compliance je glavna poveznica koja osigurava da ESG izvještaji odražavaju stvarne društvene učinke poduzeća.

U konačnici, odgovor na pitanje: Gdje je Compliance u izvještavanju društvenih standarda u ESG izvještaju?Odgovor je jasan: svugdje gdje su potrebni istina, etika i odgovornost. U modernom poslovanju, u kojem su transparentnost i održivost sve važniji, Compliance je temelj vjerodostojnog ESG izvještavanja i dugoročne poslovne održivosti.

Kako osigurati usklađenost s pravom na pristup informacijama pomoću KPI-jeva? Autor: Dr. sc. Sanja Ožić

Sažetak

Pravo na pristup informacijama ključno je za transparentnost i odgovornost u javnom sektoru. No, kako osigurati usklađenost i učinkovitost sustava? Ključni pokazatelji uspjeha (KPI-jevi) pomažu u praćenju performansi, analizi rizika i poboljšanju internih procesa povezanih s pravom na pristup informacijama. Ovaj članak istražuje kako definirati i implementirati KPI-jeve za osiguranje optimalne razine usklađenosti.

Zašto su KPI-jevi važni za pravo na pristup informacijama?

Učinkovito upravljanje zahtjevima za pristup informacijama jača povjerenje javnosti i poboljšava administrativne procese te smanjuje rizik od nepravilnosti i korupcije.

Dobro postavljeni KPI-jevi pomažu:

  • Praćenju vremena odgovora na zahtjeve,
  • Evaluaciji kvalitete odgovora,
  • Učinkovitosti mehanizama žalbi,
  • Identifikaciji mogućih problema u procesima i njihovoj optimizaciji.

Ako je postotak pravovremeno riješenih zahtjeva nizak, to može ukazivati na potrebu za poboljšanjem procedura ili dodatnom edukacijom zaposlenika.

Ključni KPI-jevi za usklađenost s pravom na pristup informacijama

  1. Prosječno vrijeme odgovora na zahtjeve – Praćenje vremena potrebnog za obradu zahtjeva pomaže u identifikaciji kašnjenja i optimizaciji resursa.
  2. Postotak pravovremeno riješenih zahtjeva – Visok postotak ukazuje na učinkovitu administraciju, dok nizak postotak može signalizirati potrebu za poboljšanjem procesa.
  3. Postotak zahtjeva koji završavaju žalbom – Veliki broj žalbi ukazuje na problem s jasnoćom, točnošću ili potpunosti dostavljenih informacija.
  4. Stopa odbijenih zahtjeva i razlozi za odbijanje – Analiza ovih podataka osigurava zakonitost odluka i smanjuje pravne rizike.
  5. Broj ključnih dokumenata objavljenih na web-stranicama – Povećanjem broja objavljenih dokumenata smanjuje se potreba za pojedinačnim zahtjevima za informacijama.
  6. Točnost i ažurnost objavljenih informacija – Praćenje ovog KPI-ja sprječava širenje zastarjelih ili netočnih podataka.
  7. Interna obuka zaposlenika o pravu na pristup informacijama – Veća educiranost zaposlenika smanjuje nepravilnosti i povećava učinkovitost sustava.

Korisni alati i publikacije

Za dodatnu samoprocjenu usklađenosti s pravom na pristup informacijama može se koristiti Instrument kvalitete – upitnik za samoprocjenu, dostupan na službenoj stranici Povjerenika za informiranje: Instrument kvalitete – upitnik za samoprocjenu. Ovaj alat omogućuje organizacijama da procijene svoju transparentnost i identificiraju područja za poboljšanje.

Također, Povjerenik za informiranje redovito objavljuje publikacije, izvješća i analize provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama, koja mogu pomoći u razumijevanju ključnih izazova i najboljih praksi u ovom području.

Kako Compliance funkcija doprinosi implementaciji KPI-jeva?

Stručnjaci za compliance igraju važnu ulogu u definiranju i implementaciji KPI-jeva kroz:

  1. Identifikaciju regulatornih zahtjeva – Analiziranje zakona, podzakonskih propisa i međunarodnih standarda (npr. Zakon o pravu na pristup informacijama, ISO 37301, GDPR).
  2. Analizu postojećih procesa i rizika – Utvrđivanje problema poput kašnjenja, učestalih žalbi ili nepravilnosti.
  3. Postavljanje konkretnih i mjerljivih ciljeva – KPI-jevi moraju biti specifični, mjerljivi, dostižni, relevantni i vremenski ograničeni (SMART kriterij).
  4. Uspostavu sustava praćenja KPI-jeva – Implementacija digitalnih alata ili evidencija radi praćenja podataka.
  5. Redovitu reviziju i prilagodbu KPI-jeva – Ako KPI-jevi ne odražavaju stvarne izazove organizacije, potrebno ih je revidirati i prilagoditi.

Zaključak

Implementacija KPI-jeva u upravljanju pravom na pristup informacijama osigurava bolje funkcioniranje administracije, jača povjerenje građana te omogućuje pravovremenu prilagodbu zakonodavnim i operativnim promjenama. Sustavno praćenje i analiza KPI-jeva povećava učinkovitost i stvara temelj za dugoročnu održivost sustava transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru.

Dodavanje međunarodnih standarda i najboljih praksi može značajno poboljšati primjenu KPI-jeva i omogućiti javnom sektoru da bude proaktivan, učinkovit i odgovoran u pružanju informacija građanima.