Category Archives: Uncategorized

Um i odlučivanje: bihevioralni temelji funkcije usklađenosti

dr. sc. Sanja Ožić, dipl. iur.

Usklađenost kao upravljačka funkcija odlučivanja

U praksi korporativnog upravljanja funkcija usklađenosti percipira se kao završna kontrolna točka, odnosno kao mehanizam provjere zakonitosti pojedine odluke, postupanja ili poslovne aktivnosti nakon što je odluka donesena. Takvo shvaćanje usklađenosti svodi njezinu ulogu na reaktivnu funkciju te nedovoljno uvažava činjenicu da se pravni, reputacijski i etički rizici generiraju u samom procesu oblikovanja i donošenja upravljačkih odluka.

Regulatorni okviri i međunarodni standardi upravljanja usklađenošću polaze od stajališta da se učinkovita usklađenost ne može ostvariti isključivo ex post kontrolom zakonitosti. Ona mora biti integrirana u način na koji poduzeća identificiraju rizike i donose upravljačke odluke, osobito na razini uprave i višeg rukovodstva. U tom smislu, usklađenost se afirmira kao pitanje kvalitete upravljačke prosudbe.

Prijedlog Pravilnika o funkciji praćenja usklađenosti u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske predstavlja značajan normativni iskorak. Njime se funkcija praćenja usklađenosti normativno pozicionira kao sastavni dio upravljačkog razmišljanja i procesa odlučivanja. Takav pristup u skladu je s analizama područja governance, risk i compliance koje potvrđuju da se funkcija usklađenosti razvija kao integrirani okvir povezan s upravljanjem i upravljanjem rizicima, a ne kao izdvojena kontrolna aktivnost (Avianti i Handoyo, 2025).

Ograničena racionalnost i regulatorni dizajn odlučivanja

Razumijevanje odlučivanja kao predmeta normativne regulacije ne može se svesti isključivo na institucionalne ili organizacijske aspekte. Ono nužno uključuje spoznaje o načinu na koji donositelji odluka u stvarnosti prosuđuju, procjenjuju rizike i donose odluke. Istraživanja u području bihevioralne ekonomije i bihevioralnog upravljanja ukazuju na to da donositelji odluka djeluju u uvjetima ograničene racionalnosti, u složenim i neizvjesnim situacijama oslanjaju se na heuristike i pojednostavljene obrasce prosudbe (Gigerenzer, 2022; Weber, 2017).

Literatura o odlučivanju u uvjetima neizvjesnosti potvrđuje da subjektivne procjene vjerojatnosti i učinaka nisu neutralne ni stabilne, nego su snažno oblikovane kontekstom odlučivanja, vremenskim pritiskom i institucionalnim okruženjem. Ovi učinci dolaze do izražaja u upravljačkim i regulatornim situacijama u kojima se odluke donose uz ograničene informacije, normativna očekivanja i povećanu odgovornost, čime se jasno razotkrivaju granice racionalnih modela odlučivanja (Gilboa, 2025).

Istraživanja iz područja bihevioralnog regulatornog dizajna ukazuju na potrebu normativnih okvira koji uzimaju u obzir stvarne obrasce ljudskog ponašanja i prosudbe, s ciljem ublažavanja kognitivnih pristranosti i jačanja kvalitete upravljačkog odlučivanja (Banerjee i John, 2025). Bihevioralni pristup danas predstavlja sve značajniji element normativnog i regulatornog okvira Europske unije. On je formalno integriran u smjernice i instrumente za bolju regulaciju te se primjenjuje u postupcima identifikacije regulatornih problema, oblikovanja opcija javnih politika i procjene njihovih učinaka (van Bavel, 2020; Drummond, Shephard i Trnka, 2021).

Norme koje zahvaćaju fazu odlučivanja ne predstavljaju ograničenje autonomije uprave, nego instrument strukturiranja prosudbe i unapređenja donošenja odluka

U tom smislu, funkcija praćenja usklađenosti, kako je uređena Prijedlogom Pravilnika, dobiva ulogu korektivnog mehanizma unutar procesa odlučivanja, usmjerenog na rano prepoznavanje rizika, strukturiranje upravljačke prosudbe te integraciju pravnih, reputacijskih i etičkih razmatranja u donošenje odluka.

Odlučivanje kao legitimni predmet normativne regulacije

Regulatorni pristupi ne zadržavaju se na shvaćanju usklađenosti kao pitanja formalnog pridržavanja propisa. Normativni okvir usklađenosti obuhvaća procese odlučivanja koji prethode poslovnim radnjama i upravljačkim odlukama, polazeći od spoznaje da se rizici bitni za poslovanje ne pojavljuju slučajno, nego kao posljedica načina na koji se odluke oblikuju i donose.

Analitički i normativni pregledi upravljanja državnim poduzećima potvrđuju da su upravljačke odluke snažno oblikovane institucionalnim okruženjem, višestrukim ciljevima i političkim očekivanjima. Zbog toga države kao vlasnici koriste normativne i proceduralne okvire kako bi strukturirale procese odlučivanja i smanjile upravljačke i rizike usklađenosti u državnim poduzećima (OECD, 2024).

Procjena rizika usklađenosti i granice ljudske prosudbe

Donošenje upravljačkih odluka u državnim poduzećima odvija se u uvjetima složenog regulatornog okvira, ograničenih informacija i vremenskog pritiska, što izravno utječe na način identifikacije, procjene i upravljanja rizicima usklađenosti. Procjene rizika oslanjaju se na kombinaciju kvalitativnih procjena, profesionalne prosudbe i dostupnih podataka, pri čemu se odluke donose unutar postojećih normativnih ograničenja.

Pregledi literature potvrđuju da se rizici usklađenosti ne mogu svesti na binarnu ocjenu zakonitosti, nego zahtijevaju strukturirani pristup koji uključuje procjenu vjerojatnosti nastanka rizika, potencijalnih pravnih, reputacijskih i financijskih učinaka te sposobnosti pravodobnog upravljačkog reagiranja (Benedek i Bognár, 2024).

U tom kontekstu, funkcija praćenja usklađenosti djeluje kao sustavni i neovisni mehanizam koji podupire upravu u informiranom odlučivanju, osiguravajući da se odluke donose uz svjesno razmatranje pravnih i drugih relevantnih posljedica.

Neovisnost funkcije praćenja usklađenosti kao preduvjet nepristrane prosudbe

Neovisnost funkcije praćenja usklađenosti predstavlja institucionalni preduvjet za nepristrano mišljenje i kvalitetnu prosudbu u procesu odlučivanja, osobito u hijerarhijskim i politički osjetljivim okruženjima. U tom kontekstu, regulatorne i analitičke studije upravljanja državnim poduzećima dosljedno pokazuju da su neovisni nadzorni i kontrolni mehanizmi ključni za sprječavanje institucionalizacije nepravilnosti te za učinkovito upravljanje rizicima u uvjetima pojačanih političkih i vlasničkih pritisaka (OECD, 2024).

Edukacija kao normativni instrument promjene obrazaca odlučivanja

Trajna usklađenost ne može se postići isključivo propisivanjem pravila i sankcija, nego zahtijeva promjenu mentalnih modela, obrazaca prosudbe i ponašanja unutar poduzeća. Bihevioralni pristupi usklađenosti polaze od pretpostavke da se normativni zahtjevi ostvaruju kroz način na koji ih pojedinci razumiju, interpretiraju i ugrađuju u svakodnevno odlučivanje. Formalni compliance okviri bez razvoja stvarne svijesti o usklađenosti ostaju ograničenog učinka (Frommelt, 2024).

Edukacija djeluje kao normativni instrument promjene ponašanja i odlučivanja. Njezina svrha nije samo informiranje o pravilima, nego omogućavanje njihove internalizacije i primjene u konkretnim poslovnim situacijama. Time se funkcija praćenja usklađenosti pozicionira i kao savjetodavna funkcija koja izravno doprinosi kvaliteti odlučivanja.

Na kraju, umjesto zaključka

Prijedlog Pravilnika o funkciji praćenja usklađenosti u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske normativno je utemeljen na razumijevanju upravljačkog odlučivanja kao izvora rizika usklađenosti te jasno napušta model usklađenosti kao naknadne kontrole. Uvođenjem funkcije praćenja usklađenosti u samu fazu odlučivanja,  Prijedlog Pravilnika se usklađuje sa znanstvenim spoznajama o ograničenoj racionalnosti, kognitivnim pristranostima i institucionalnim utjecajima na prosudbu.

Izazovi provedbe ne dovode u pitanje kvalitetu normativnog rješenja, nego potvrđuju potrebu za njegovom dosljednom primjenom. Učinkovita usklađenost zahtijeva normativno strukturiranje odlučivanja, neovisnu prosudbu i razvoj kulture odgovornosti. Prijedlog Pravilnika stoga predstavlja nužan upravljački korektiv bez kojeg sustav usklađenosti ostaje konceptualno i funkcionalno nedostatan.

Literatura i izvori

1.Avianti, D. & Handoyo, S. (2025). Governance, Risk, and Compliance (GRC) Research: A Bibliometric Analysis. Humanities & Social Sciences Communications. https://www.nature.com/articles/s41599-025-06194-9

2. Banerjee, S. & John, P. (2025). Behavioral public policy: Past, present, and future. Policy and Society. https://academic.oup.com/policyandsociety/advance-article/doi/10.1093/polsoc/puaf012/8222350

3. Benedek, P. & Bognár, F. (2024). Compliance Risk Assessment – Results of a Comprehensive Literature Review. Acta Polytechnica Hungarica. https://acta.uni-obuda.hu/Benedek_Bognar_146.pdf

4. Drummond, J., Shephard, D. & Trnka, D. (2021). Behavioural insight and regulatory governance: Opportunities and challenges. OECD Regulatory Policy Working Papers, No. 16. OECD Publishing, Paris. https://www.oecd.org/en/publications/behavioural-insight-and-regulatory-governance_ee46b4af-en.html

5. Frommelt, C. E. (2024). Current compliance challenges and how to address them from an expert perspective. Proceedings of the World Conference on Management, Business, and Finance, 2(1), 38–49. file:///C:/Users/HP/Downloads/Current_compliance_challenges_and_how_to_address_t.pdf

6. Gigerenzer, G. (2022). How to Explain Behavior: Heuristics as Tools. Oxford University Press. file:///C:/Users/HP/Downloads/How_to_Explain_Behavior.pdf

7. Gilboa, I. (2025). Decision under uncertainty: State of the science. Annual Review of Economics, 17, 1–30. https://www.annualreviews.org/content/journals/10.1146/annurev-economics-090924-041522

8. OECD. (2024). Ownership and Governance of State-Owned Enterprises 2024. OECD Publishing. https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/publications/reports/2024/06/ownership-and-governance-of-state-owned-enterprises-2024_136e9151/395c9956-en.pdf

9. van Bavel, R. (2020). Behavioural insights for EU policymaking. In V. Šucha & M. Sienkiewicz (ur.), Science for Policy Handbook (str. 196–205). Elsevier. file:///C:/Users/HP/Downloads/Behavioural_Insights_for_EU_Policymaking-1.pdf

10. Weber, E. U. (2017). Understanding public risk perception and responses to changes in perceived risk. In A. Oliver (ur.), Behavioural Public Policy (str. 82–106). Cambridge University Press. https://elke-u-weber.com/media/2017_balleisenbook_weber.pdf

Kako?              Zašto?            Otkud to?

…jer nikad nije bilo više stručnih događaja:

• 25.09.2025, Zagreb – Compliance konferencija 2025. pod nazivom “Usklađenost u doba promjena” , u organizaciji Codupo Compliance, donosi najnovije strategije, trendove i inovacije koje organizacijama omogućuju uspjeh u svijetu koji se dinamično mijenja. – https://codupo.hr/compliance-konferencija-2025/

• 08.10.2025, Sarajevo – Forum o usklađenosti poslovanja i zaštiti podataka, organizovan u saradnji Centra razvojnih inicijativa (CRI), marketing agencije Republic i Udruženja za usklađenost i etiku iz Crne Gore,– specijalizirani događaj posvećen jačanju kulture usklađenosti u javnom i privatnom sektoru i promociji compliance funkcije. – https://re-public.ba/uspjesno-odrzan-prvi-sarajevo-compliance-forum/

• 09.-10.10.2025, Bled – Compliance and Ethics conference; organised by European Institute of Compliance and Ethics – EISEP i IIEDC-Bled School of Management impactful business compliance, ethics and sustainability.  – https://bcec.eu/https://www.eisep.si/en/

• 27.10.2025, Beograd – Commpliance (R)Evolution -u organizaciji Udruženje za usklađenost u poslovanju, predstavlja forum za sve Compliance profesionalce i druge koje zanima Compliance, kultura i etika u poslovanju – https://www.cca.rs/godisnja-konferencija-2025/

…a uz to na raspolaganju sam i knjige:

• POSLOVNA ETIKA – Kako donositi etičke odluke i uspješno poslovati, drugo dopunjeno izdanje, 2023, Dr. sc. Silvija Vig, https://www.poslovnaetika.com/

Bez obzira u kojoj industriji i na kojem radnom mjestu radite, Poslovna etika, Drugo dopunjeno izdanje, daje vam detaljan prikaz svih aspekata etičkog poslovanja. Kroz 25 stvarnih slučajeva i primjera etičkih dilema iz prakse, knjiga priprema lidere i menadžera da donose etičke odluke u današnjem vrlo složenom, globalnom okruženju.

Knjiga ne obrađuje poslovnu etiku samu po sebi, već stavlja veliki naglasak i na procese donošenja odluka i objašnjava sve čimbenike koji utječu na etičnost odluke, odnosno daje odgovor na ključno pitanje Zašto dobri ljudi čine loše stvari?

Izuzetno praktična s puno savjeta i pojašnjenja najboljih praksi uspješnih programa etike i usklađenosti (engl. Ethics and Compliance Programs), pomaže razumjeti kako etika može biti integrirana u ključne poslovne odluke i time osigurati da organizacija posluje u skladu sa ESG kriterijima.

• UPRAVLJANJE USKLAĐENOSTIMA – e-knjiga, 2025, prof.dr.sc. Zdravko Krakar i grupa autora,  besplatno preuzimanje na GOOGLE BOOKSu ili  klikom na LINK.

Knjiga koja donosi sveobuhvatan uvid u interdisciplinarno i sve važnije područje Compliance Managementa (CM) – ključne funkcije za održivo i odgovorno poslovanje.

Motivi nastanka ove knjige su višestruki: približiti značaj CM-a kao  novog područja, ponuditi  metodološki okvir njegove uspostave, ukazati na njegov interdisciplinarni karakter, dati pregled stanja u praksi, potaknuti daljnji razvoj CM-a kao struke i njenih rizika, potaknuti akademsku zajednicu na uključivanje u ovo područje,  procijeniti budući razvoj i sl.

Prema mišljenju recenzenata (izvadci su vidljivi u knjizi),   ova knjiga  je izuzetno vrijedno  djelo, rezultat više respektabilnih autora iz različitih djelatnosti.

Knjiga se sastoji od dvije temeljne cjeline. Prva  daje metodološki pristup uspostavi i primjeni CM sustava, a drugu čini 12 konkretnih prikaza iz prakse. Ukupno ima 699 stranica,  117 slika i 51 tablicu.

Knjiga je vrlo opsežna, jer CM-u pristupa na sistematičan i interdisciplinarni način. Istovremeno tek otvara  brojna druga područja koja će tek trebati obraditi.

Autori su svoj doprinos dali potpuno volonterski, u najboljoj vjeri za potrebom širenja znanja o ovom području. Žele da ova knjiga ima karakter općeg dobra, zato ona nije komercijalno orijentirana, ali očekuju zaštitu svojih autorskih prava.

Za nastanak ove knjige, osim autora, urednika, recenzenata, lektora i druge potpore, zaslužni su Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike, ZIH – Zavod za informatiku Hrvatske, d.o.o. i Hrvatska udruga za usklađenost poslovanja.

I sad vi mene pitajte: „Kako? Zašto i Otkud to?“ 😊

S ponosom predstavljamo objavu e-knjige “Upravljanje usklađenostima”, koja donosi sustavan i interdisciplinaran prikaz jednog od najvažnijih područja suvremenog korporativnog upravljanja – Compliance Managementa.

Na gotovo 700 stranica, knjiga obrađuje metodološke osnove i pruža 12 konkretnih prikaza iz prakse. Riječ je o jedinstvenoj kombinaciji teorijskog uvida i praktičnih rješenja, namijenjenoj stručnjacima u području etike, usklađenosti, prava i korporativnog upravljanja.

Ova publikacija pruža jasan i praktičan pregled Compliance Managementa (CM) – ključne funkcije za održivo i odgovorno poslovanje. Nastala je zajedničkim zalaganjem stručnjaka iz prakse i akademske zajednice, a autori su svoj doprinos dali potpuno volonterski, s ciljem jačanja kulture etike i integriteta u poslovanju.

Zašto je ova knjiga važna?

✅ Donosi metodološki pristup i konkretne alate za uspostavu i primjenu CM sustava.
✅ Obrađuje ključne rizike i izazove u području usklađenosti, etike i održivosti.
✅ Sadrži bogatstvo prikaza iz prakse (117 slika i 51 tablica).
✅ Autori su priznati stručnjaci iz compliancea, prava, etike i borbe protiv korupcije.
✅ Knjiga je besplatna i dostupna svima koji žele graditi kulturu usklađenosti.

📑 Naslovi i teme stručnih članaka

🔹 Prvi dio – Metodološke osnove – (prof.dr.sc. Zdravko Krakar).

1. Uvod – namjera, struktura i interdisciplinarni pristup.
2. Što je upravljanje usklađenostima? – definicija i razvoj discipline.
3. Suvremeni izvori potreba – zakonodavstvo, regulativa i industrijski standardi.
4. Potencijalna područja – digitalna usklađenost, etika, kibernetička sigurnost.
5. Posljedice neusklađenosti – pravni, financijski i reputacijski učinci.
6. Strategije uspostave – modeli razvoja compliance funkcije.
7. Procjena stanja – metode gap analize i evaluacije.
8. Upravljanje rizicima – proces identifikacije i tretiranja rizika.
9. Planiranje razvoja – mali, veliki i javni sustavi.
10. Zajedničke značajke – liderstvo, organizacija, kompetencije i mjerenje uspješnosti.
11. Digitalizacija i compliance – umjetna inteligencija, data governance i kibernetička sigurnost.
12. Stanje u praksi i trendovi do 2030. – analiza industrijskih podataka i budućih promjena.
13. Održivost, korporativno upravljanje i ISO standardi – poveznica ESG-a i compliancea.

🔹 Drugi dio – Iskustva iz prakse

1. ESG usklađivanja – integracija održivosti u poslovne modele (V. Kovšca).
2. Izvještavanje o održivosti – novi regulatorni zahtjevi (A. Zorić).
3. Interne revizije i compliance – odnos i sinergija funkcija (Ž. Hofer).
4. Javni sektor – planiranje compliance sustava (S. Ožić).
5. Revizije usklađenosti – studije slučaja iz prakse (N. Jeremić).
6. IKT u financijama – regulatorni zahtjevi i implementacija (S. Smojver).
7. Umjetna inteligencija i compliance – moderni trendovi (N. Vrček).
8. eIDAS direktiva – elektronička identifikacija i usluge povjerenja (S. Tomić).
9. NIS 2 i kibernetička sigurnost – novi EU zahtjevi (S. T. Rotim).
10. Medicinski uređaji i sigurnost – standardi i praksa (N. Hrgarek Lechner, Z. Krakar).
11. Prometne organizacije – primjena mjera kibernetičke sigurnosti (S. T. Rotim).
12. Emerging rizici – budući izazovi za compliance (Z. Krakar, S. T. Rotim).

🙏 Zahvala organizatorima i autorima

Posebno priznanje zaslužuje prof. dr. sc. Zdravko Krakar, koji je kao inicijator, glavni autor i urednik, svojim nesebičnim zalaganjem, neiscrpnom energijom i strpljenjem omogućio nastanak ove knjige.
Zahvaljujemo i ZIH-u – Zavodu za informatiku Hrvatske, bez čije podrške ne bi bilo moguće ostvariti ovu publikaciju.
Naša zahvala ide i svim autorima, recenzentima i suradnicima na njihovom nesebičnom doprinosu jačanju i afirmaciji compliance struke u regiji.

📥 Preuzmite knjigu

E-knjiga “Upravljanje usklađenostima” dostupna je za besplatno preuzimanje putem poveznice:

👉 Preuzmite knjigu ovdje

Prezentacija s webinara

Novi Zakon o zaštiti osobnih podataka u BiH, usklađen s GDPR-om, stupio je na snagu u ožujku 2025., a primjena počinje od 4.listopada 2025.

Kao pripremu organizacijama, naša članica Matea Marić, vlasnica franšize Parser compliance u BiH, održala je besplatni webinar „Zakon o zaštiti osobnih podataka u BiH – praktična primjena“ 15.svibnja 2025. Za one koji nisu uspjeli prisustvovati webinaru, donosimo prezentaciju s webinara.

Obveze do 4.10.2025. imenovanje su službenika za zaštitu podataka, uspostavljanje evidencije o obradi, izrada i objavljivanje pravila privatnosti. Navedeno je istaknuto kao očekivano do listopada u Obavještenju Agencije za zaštitu osobnih podataka u BiH.

Tvrtke (kontrolori/Voditelji obrade) koje nemaju sjedište u BiH, ali posluju u BiH, imaju obvezu imenovati predstavnika u BiH, uz određene iznimke definirane Zakonom. Poslovanje može uključivati fizičko poslovanje, web shopove, izradu profila, predviđanje ponašanja.

Za pitanja, suradnju i edukacije, pogotovo u sklopu pripreme za novi Zakon u BiH te usluge službenika za zaštitu podataka i predstavnika, možete se javiti kolegici Matei na mail matea.maric@parser.hr.