Vodič za sustav upravljanja usklađenošću (CMS) u javnim poduzećima

Posted on

🔷 Usklađenost poslovanja u javnim poduzećima – više od regulatorne obveze

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Ministarstvo financija Republike Hrvatske intenzivno rade na jačanju integriteta i transparentnosti javnog sektora.

U tom kontekstu, kratki vodič HUZUP/CCA, autorice dr. sc. Sanje Ožić, pruža praktične smjernice za implementaciju CMS-a – sustava upravljanja usklađenošću u javnim poduzećima.

Dokumenti:

  •   📄 Smjernice za funkciju praćenja usklađenosti poslovanja u pravnim osobama u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske

🔗 Preuzmi dokument (PDF)

  •   📄 Priručnik za primjenu smjernica OECD-a o korporativnom upravljanju u društvima javnog sektora
    🔗 Preuzmi dokument (PDF)

📖 Pročitaj više 👉 Compliance: Implementacija CMS-a u javnim poduzećima

🔗Ovdje možete preuzeti dokument:

Being well and self-care – as part of the job description for compliance professional

Posted on

Stress is a part of the job for compliance officers. We are constantly faced with changes in regulations, risks, and business processes, along with the ongoing pressure to be adaptable, yet not make mistakes. However, even when we follow everything correctly, success doesn’t only depend on us – it also depends on how the rest of the organization adopts and follows the rules and standards, often facing resistance from those who see our work as an obstacle or control. All of this further intensifies the pressure.

While a lower level of stress can be motivating, excessive stress negatively affects our work performance. It can lead to anxiety, depression, burnout, isolation, emotional tension, and health issues. The more overwhelmed we are by stress, the harder it becomes to perform our job, our workplace relationships suffer, and consequently, the overall perception of our function and the organization’s compliance diminishes. That’s why being well – emotionally, mentally, and physically – is also part of the compliance professionals job description. Organizational support helps, but self-care is our personal responsibility. We will be well only with self-care, if we take care of ourselves.

Self-Care Begins with Awareness

Self-care starts with looking inward – recognizing ourselves, our feelings, needs, and possibilities. For example, identifying moments when stress overwhelms us, when we need a break, or how much work we can take on. Only from this awareness can any further action arise.

Personal Boundaries as the Core of Self-Care

At the core of self-care is setting and maintaining personal boundaries. These boundaries define what is acceptable to us, even in relation to ourselves. Setting boundaries involves clear communication about what we can accept, how much energy and time we have, and where to draw the line. This helps protect our health, professionalism, and credibility.

Self-Care as a Routine Practice

Self-care is not just a task on the “when I have time” list. On the contrary, it should be integrated into our daily lives and include regular, tailored physical activity, healthy eating, quality sleep, relaxation, hobbies, spiritual practices, personal growth, and the nurturing of quality social relationships.

How much is not too much?

Some forms of self-care can actually do more harm than good if they drain us or create a sense of discomfort. For example, overly intense exercise, overly expensive trips, or excessive screen time can lead to physical, financial, and mental exhaustion instead of relaxation. The key lies in balance—self-care should restore us, not become another source of pressure. The answer to the question, “How much self-care is too much?” is precisely that: it’s just enough when it truly benefits us without adding extra burden.

A Look Back for Today and Tomorrow – with Support

Looking back, it’s valuable to reflect on moments when we may have neglected ourselves and how we can improve that. The first step has already been taken by reading this article. If you feel it’s time for a change, continue with further steps – like setting new priorities or changing your daily routine. And you don’t have to do it alone. Although self-care is a personal responsibility, it will be easier with support – whether it’s from a friend, colleague, or expert. And not just when “the right moment” comes. Self-care is everyday. And when we are well, when we are in compliance with ourselves, we can take better care of our work in compliance as well.

Autor: Tatjana Mršić

Izvještavanje o društvenom aspektu ESG-a: Tko, što, kada, kako i zašto – a Compliance?

Posted on

Autor: Dr.sc. Sanja Ožić

Održivost poslovanja postala je ključna tema suvremenog korporativnog upravljanja, a ESG standardi predstavljaju okvir za procjenu dugoročne stabilnosti poduzeća. Dok je ekološki aspekt (E) ESG-a dugo bio u fokusu regulatornih i investicijskih krugova, društveni aspekt (S) sve više dobiva na značaju. On odražava način na koji poduzeće postupa sa zaposlenicima, dobavljačima, lokalnim zajednicama i društvom u cjelini. Sve češće se raspravlja o pitanjima – tko sve sudjeluje u ovom segmentu ESG izvještaja, što se mjeri, kada i kako se izvještava te, najvažnije, kakva je uloga Compliancea u ovom procesu?

Tko sudjeluje u izvještavanju o društvenim aspektima ESG-a?

Izvještavanje o društvenim učincima poduzeća zahtijeva suradnju više timova i stručnjaka unutar poduzeća. Uprava i menadžment odgovorni su za postavljanje strateških smjernica i integraciju ESG načela u poslovne odluke. ESG timovi definiraju strategiju, prikupljaju i analiziraju podatke te izrađuju izvještaje, dok tim ljudskih resursa (HR) prati radne uvjete, raznolikost i profesionalni razvoj zaposlenika. Osim toga, tim nabave osigurava da su lanci opskrbe usklađeni s ESG standardima, a komunikacijski i PR timovi imaju zadatak transparentno prenositi ESG inicijative dionicima.

Međutim, najvažniji element vjerodostojnog ESG izvještavanja jest Compliance. On osigurava da su svi podaci točni, etički prikupljeni i usklađeni s važećim zakonodavnim regulativama. Bez snažnog mehanizma nadzora, ESG izvještavanje može postati neprecizno, što može dovesti do regulatornih prekršaja i gubitka povjerenja dionika.

Što i kako se izvještava?

Društveni aspekt ESG izvještavanja obuhvaća širok spektar tema koje se mogu podijeliti u nekoliko kategorija. Prava i dobrobit zaposlenika uključuju praćenje stope fluktuacije zaposlenika, zadovoljstvo radnim uvjetima, radne politike te ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Raznolikost i inkluzivnost (DEI)odnosi se na praćenje zastupljenosti spolova, dobnih skupina i nacionalnosti unutar poduzeća, kao i na politike jednakih prilika. Zdravlje i sigurnost na radu još su jedan važan segment koji se mjeri kroz stopu ozljeda, bolovanja, psihosocijalne rizike i preventivne mjere za zaštitu zaposlenika.

Nadalje, etika i usklađenost poslovanja prati se kroz mehanizme prijavljivanja nepravilnosti, kodekse poslovnog ponašanja te antikorupcijske politike mjere. Ljudska prava u lancu opskrbe također su bitan dio ESG izvještavanja jer osiguravaju da dobavljači poduzeća posluju u skladu s etičkim standardima, bez prisilnog i dječjeg rada. Transparentnost i odnosi s dionicima odnose se na pravovremeno i točno izvještavanje o društvenim učincima poduzeća, dok se društveni angažman mjeri kroz sudjelovanje u lokalnim inicijativama, volontiranje i korporativne donacije. Sve ove metrike trebale bi biti jasno definirane, sustavno prikupljene i podložne nadzoru kako bi se osigurala vjerodostojnost društvenih učinaka ESG izvještaja.

Više o mjerenju društvenih učinaka (S) u ESG izvještaju možete saznati u prezentaciji Sanja Ožić, PhD. (link: Prezentacija )

Kada se izvještava?

Učestalost izvještavanja o društvenim učincima ESG-a ovisi o specifičnim potrebama poduzeća, regulatornim zahtjevima i očekivanjima dionika. Godišnji ESG izvještaji postali su standardna praksa koja omogućuje cjelovit pregled društvenih učinaka i napretka poduzeća u skladu s ESG ciljevima. Osim toga, kvartalne ili polugodišnje analize omogućuju pravovremeno praćenje trendova, prepoznavanje potencijalnih rizika i kontinuirano poboljšavanje poslovnih praksi.

U situacijama kada dođe do kršenja radničkih prava, diskriminacije, sigurnosnih incidenata ili etičkih nepravilnosti, hitni izvještaji mogu igrati ključnu ulogu u pravovremenoj reakciji poduzeća i održavanju transparentnosti. Upravo u takvim situacijama Compliance ima iznimno važnu funkciju u osiguravanju da poduzeće brzo i odgovorno reagira, minimizirajući pravne i reputacijske posljedice.

Zašto je Compliance bitan?

Uloga Compliancea u ESG izvještavanju ne može se precijeniti. Bez učinkovite Compliance funkcije, ESG izvještaji mogu postati samo PR alat bez stvarne vjerodostojnosti. Ključne odgovornosti Compliancea uključuju usklađenost s regulatornim zahtjevima, što osigurava da su podaci prikupljeni i prezentirani u skladu s važećim zakonima. Smanjenje pravnih i reputacijskih rizika također je jedna od važnih funkcija, jer sprječava greenwashing, netočno izvještavanje i potencijalne regulatorne kazne.

Povećanje povjerenja dionika još je jedna uloga Compliancea, budući da osigurava točnost i transparentnost podataka, čime se jača reputacija poduzeća i privlače odgovorni investitori. Compliance nije samo regulatorna nužnost, već ključni čimbenik za izgradnju održivog, etičnog i društveno odgovornog poslovanja.

Zaključak

Izvještavanje o društvenim aspektima ESG-a ne može biti učinkovito bez snažnog mehanizma usklađenosti. Dok ESG timovi definiraju strategije, a timovi ljudskih resursa prikupljaju podatke, Compliance je glavna poveznica koja osigurava da ESG izvještaji odražavaju stvarne društvene učinke poduzeća.

U konačnici, odgovor na pitanje: Gdje je Compliance u izvještavanju društvenih standarda u ESG izvještaju? – Odgovor je jasan: svugdje gdje su potrebni istina, etika i odgovornost. U modernom poslovanju, u kojem su transparentnost i održivost sve važniji, Compliance je temelj vjerodostojnog ESG izvještavanja i dugoročne poslovne održivosti.

Kako osigurati usklađenost s pravom na pristup informacijama pomoću KPI-jeva? Autor: Dr. sc. Sanja Ožić

Posted on

Sažetak

Pravo na pristup informacijama ključno je za transparentnost i odgovornost u javnom sektoru. No, kako osigurati usklađenost i učinkovitost sustava? Ključni pokazatelji uspjeha (KPI-jevi) pomažu u praćenju performansi, analizi rizika i poboljšanju internih procesa povezanih s pravom na pristup informacijama. Ovaj članak istražuje kako definirati i implementirati KPI-jeve za osiguranje optimalne razine usklađenosti.

Zašto su KPI-jevi važni za pravo na pristup informacijama?

Učinkovito upravljanje zahtjevima za pristup informacijama jača povjerenje javnosti i poboljšava administrativne procese te smanjuje rizik od nepravilnosti i korupcije.

Dobro postavljeni KPI-jevi pomažu:

  • Praćenju vremena odgovora na zahtjeve,
  • Evaluaciji kvalitete odgovora,
  • Učinkovitosti mehanizama žalbi,
  • Identifikaciji mogućih problema u procesima i njihovoj optimizaciji.

Ako je postotak pravovremeno riješenih zahtjeva nizak, to može ukazivati na potrebu za poboljšanjem procedura ili dodatnom edukacijom zaposlenika.

Ključni KPI-jevi za usklađenost s pravom na pristup informacijama

  1. Prosječno vrijeme odgovora na zahtjeve – Praćenje vremena potrebnog za obradu zahtjeva pomaže u identifikaciji kašnjenja i optimizaciji resursa.
  2. Postotak pravovremeno riješenih zahtjeva – Visok postotak ukazuje na učinkovitu administraciju, dok nizak postotak može signalizirati potrebu za poboljšanjem procesa.
  3. Postotak zahtjeva koji završavaju žalbom – Veliki broj žalbi ukazuje na problem s jasnoćom, točnošću ili potpunosti dostavljenih informacija.
  4. Stopa odbijenih zahtjeva i razlozi za odbijanje – Analiza ovih podataka osigurava zakonitost odluka i smanjuje pravne rizike.
  5. Broj ključnih dokumenata objavljenih na web-stranicama – Povećanjem broja objavljenih dokumenata smanjuje se potreba za pojedinačnim zahtjevima za informacijama.
  6. Točnost i ažurnost objavljenih informacija – Praćenje ovog KPI-ja sprječava širenje zastarjelih ili netočnih podataka.
  7. Interna obuka zaposlenika o pravu na pristup informacijama – Veća educiranost zaposlenika smanjuje nepravilnosti i povećava učinkovitost sustava.

Korisni alati i publikacije

Za dodatnu samoprocjenu usklađenosti s pravom na pristup informacijama može se koristiti Instrument kvalitete – upitnik za samoprocjenu, dostupan na službenoj stranici Povjerenika za informiranje: Instrument kvalitete – upitnik za samoprocjenu. Ovaj alat omogućuje organizacijama da procijene svoju transparentnost i identificiraju područja za poboljšanje.

Također, Povjerenik za informiranje redovito objavljuje publikacije, izvješća i analize provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama, koja mogu pomoći u razumijevanju ključnih izazova i najboljih praksi u ovom području.

Kako Compliance funkcija doprinosi implementaciji KPI-jeva?

Stručnjaci za compliance igraju važnu ulogu u definiranju i implementaciji KPI-jeva kroz:

  1. Identifikaciju regulatornih zahtjeva – Analiziranje zakona, podzakonskih propisa i međunarodnih standarda (npr. Zakon o pravu na pristup informacijama, ISO 37301, GDPR).
  2. Analizu postojećih procesa i rizika – Utvrđivanje problema poput kašnjenja, učestalih žalbi ili nepravilnosti.
  3. Postavljanje konkretnih i mjerljivih ciljeva – KPI-jevi moraju biti specifični, mjerljivi, dostižni, relevantni i vremenski ograničeni (SMART kriterij).
  4. Uspostavu sustava praćenja KPI-jeva – Implementacija digitalnih alata ili evidencija radi praćenja podataka.
  5. Redovitu reviziju i prilagodbu KPI-jeva – Ako KPI-jevi ne odražavaju stvarne izazove organizacije, potrebno ih je revidirati i prilagoditi.

Zaključak

Implementacija KPI-jeva u upravljanju pravom na pristup informacijama osigurava bolje funkcioniranje administracije, jača povjerenje građana te omogućuje pravovremenu prilagodbu zakonodavnim i operativnim promjenama. Sustavno praćenje i analiza KPI-jeva povećava učinkovitost i stvara temelj za dugoročnu održivost sustava transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru.

Dodavanje međunarodnih standarda i najboljih praksi može značajno poboljšati primjenu KPI-jeva i omogućiti javnom sektoru da bude proaktivan, učinkovit i odgovoran u pružanju informacija građanima.

1 2