Vodič za sustav upravljanja usklađenošću (CMS) u javnim poduzećima

🔷 Usklađenost poslovanja u javnim poduzećima – više od regulatorne obveze

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Ministarstvo financija Republike Hrvatske intenzivno rade na jačanju integriteta i transparentnosti javnog sektora.

U tom kontekstu, kratki vodič HUZUP/CCA, autorice dr. sc. Sanje Ožić, pruža praktične smjernice za implementaciju CMS-a – sustava upravljanja usklađenošću u javnim poduzećima.

Dokumenti:

  •   📄 Smjernice za funkciju praćenja usklađenosti poslovanja u pravnim osobama u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske

🔗 Preuzmi dokument (PDF)

  •   📄 Priručnik za primjenu smjernica OECD-a o korporativnom upravljanju u društvima javnog sektora
    🔗 Preuzmi dokument (PDF)

📖 Pročitaj više 👉 Compliance: Implementacija CMS-a u javnim poduzećima

🔗Ovdje možete preuzeti dokument:

Being well and self-care – as part of the job description for compliance professional

Stress is a part of the job for compliance officers. We are constantly faced with changes in regulations, risks, and business processes, along with the ongoing pressure to be adaptable, yet not make mistakes. However, even when we follow everything correctly, success doesn’t only depend on us – it also depends on how the rest of the organization adopts and follows the rules and standards, often facing resistance from those who see our work as an obstacle or control. All of this further intensifies the pressure.

While a lower level of stress can be motivating, excessive stress negatively affects our work performance. It can lead to anxiety, depression, burnout, isolation, emotional tension, and health issues. The more overwhelmed we are by stress, the harder it becomes to perform our job, our workplace relationships suffer, and consequently, the overall perception of our function and the organization’s compliance diminishes. That’s why being well – emotionally, mentally, and physically – is also part of the compliance professionals job description. Organizational support helps, but self-care is our personal responsibility. We will be well only with self-care, if we take care of ourselves.

Self-Care Begins with Awareness

Self-care starts with looking inward – recognizing ourselves, our feelings, needs, and possibilities. For example, identifying moments when stress overwhelms us, when we need a break, or how much work we can take on. Only from this awareness can any further action arise.

Personal Boundaries as the Core of Self-Care

At the core of self-care is setting and maintaining personal boundaries. These boundaries define what is acceptable to us, even in relation to ourselves. Setting boundaries involves clear communication about what we can accept, how much energy and time we have, and where to draw the line. This helps protect our health, professionalism, and credibility.

Self-Care as a Routine Practice

Self-care is not just a task on the “when I have time” list. On the contrary, it should be integrated into our daily lives and include regular, tailored physical activity, healthy eating, quality sleep, relaxation, hobbies, spiritual practices, personal growth, and the nurturing of quality social relationships.

How much is not too much?

Some forms of self-care can actually do more harm than good if they drain us or create a sense of discomfort. For example, overly intense exercise, overly expensive trips, or excessive screen time can lead to physical, financial, and mental exhaustion instead of relaxation. The key lies in balance—self-care should restore us, not become another source of pressure. The answer to the question, “How much self-care is too much?” is precisely that: it’s just enough when it truly benefits us without adding extra burden.

A Look Back for Today and Tomorrow – with Support

Looking back, it’s valuable to reflect on moments when we may have neglected ourselves and how we can improve that. The first step has already been taken by reading this article. If you feel it’s time for a change, continue with further steps – like setting new priorities or changing your daily routine. And you don’t have to do it alone. Although self-care is a personal responsibility, it will be easier with support – whether it’s from a friend, colleague, or expert. And not just when “the right moment” comes. Self-care is everyday. And when we are well, when we are in compliance with ourselves, we can take better care of our work in compliance as well.

Autor: Tatjana Mršić

Biti dobro i briga o sebi – u opisu posla službenika za usklađenost

Stres je dio posla službenika za usklađenost. Prate nas promjene propisa, rizika i poslovnih procesa, uz stalan osjećaj da moramo biti prilagodljivi, ali ne smijemo pogriješiti. No, čak i kada sve pravilno ispratimo, uspjeh ne ovisi samo o nama – već o tome kako ostatak organizacije usvaja i slijedi pravila i standarde, često uz otpor onih koji naš rad vide kao smetnju ili kontrolu. Sve to dodatno pojačava pritisak.

Iako manja razina stresa može biti poticajna, prekomjerni stres negativno utječe na našu sposobnost rada. Može dovesti do anksioznosti, depresije, osjećaja „izgaranja“, izolacije, emocionalne napetosti i zdravstvenih problema. A što nas stres više preplavljuje, to teže obavljamo svoj posao, naši odnosi na radnom mjestu slabe, a posljedično i ukupni doživljaj naše funkcije te usklađenost organizacije općenito. Zato biti dobro – emocionalno, mentalno i fizički – također pripada opisu posla službenika za usklađenost.  Biti ćemo dobro, samo ako brinemo o sebi.

Briga o sebi počinje svjesnošću

Briga o sebi počinje od pogleda unutra – prepoznavanja sebe, svojih osjećaja, potreba i mogućnosti. Npr. prepoznati trenutke kada nas preplavljuje stres, kada nam je potrebna pauza ili koliko posla možemo preuzeti. Tek iz takve svjesnosti proizlazi svaka daljnja akcija.

Osobne granice u osnovi brige o sebi

U osnovi brige o sebi je postavljanje osobnih granica i njihovo održavanje. One definiraju što nam je prihvatljivo, čak i u odnosu prema sebi. Postavljanje granica uključuje jasnu komunikaciju o tome što možemo prihvatiti, koliko energije i vremena imamo te gdje povlačimo crtu. Tako čuvamo svoje zdravlje, profesionalnost i kredibilitet.

Briga o sebi kao rutina

Briga o sebi nije samo stavka na popisu „kada bude vremena“. Naprotiv, trebala bi biti integrirana u naš svakodnevni život i uključivati redovitu prilagođenu fizičku aktivnost, zdravu prehranu, kvalitetan san, opuštanje, hobije, duhovne prakse i osobni rast te njegovanje kvalitetnih socijalnih odnosa.

Koliko nije previše?

Neki oblici brige o sebi mogu nam i odmoći ako nas iscrpljuju ili stvaraju loš osjećaj. Na primjer, previše intenzivan sport, preskupa putovanja ili prekomjerno gledanje ekrana umjesto opuštanja mogu dovesti do fizičke, financijske i mentalne iscrpljenosti. Rješenje je u ravnoteži – briga o sebi trebala bi nas obnavljati, a ne postati još jedan izvor pritiska. Odgovor na pitanje „Koliko brige o sebi nije previše?“ leži upravo u tome: dovoljno je onoliko koliko nam stvarno koristi, bez dodatnog opterećenja.

Pogled unatrag za danas i sutra – uz podršku

Gledajući unatrag, dobro je razmisliti o trenucima kada smo se možda zanemarivali i kako to možemo poboljšati. Prvi korak je već učinjen čitanjem ovog članka. Ako osjećate da je vrijeme za promjenu, nastavite s daljnjim koracima – poput postavljanja novih prioriteta ili promjene dnevne rutine. I ne morate to raditi sami. Iako je briga o sebi osobna odgovornost, bit će lakše uz podršku – bilo da je riječ o prijatelju, kolegi ili stručnjaku. I to ne samo kada dođe “onaj pravi trenutak”. Briga o sebi je svaki dan. A kada je dobro nama, kada smo usklađeni, možemo se bolje brinuti i o našem poslu usklađenosti.

Autor: Tatjana Mršić

BCEC 2025: 9. Bled Compliance and Ethics Conference – Rezervirajte Svoje Mjesto!

Pripremite se za jedan od najvažnijih događaja u području poslovne usklađenosti, etike i održivosti! 9. Bled Compliance and Ethics Conference (BCEC 2025) održat će se 9. i 10. listopada 2025. godine na predivnoj lokaciji u Bledu, a registracije su sada otvorene!

Zašto sudjelovati?

BCEC je vodeća međunarodna konferencija u regiji Jadrana, Zapadnog Balkana i šire Europe, poznata po visokokvalitetnom programu i prestižnim govornicima. Očekuje se sudjelovanje vodećih stručnjaka za usklađenost, etiku i korporativno upravljanje, kao i generalnih menadžera i pravnih profesionalaca iz Europe, Azije i SAD-a.

Prošlogodišnje izdanje konferencije bilo je rasprodano prije zatvaranja registracija, a prisustvovalo mu je više od 100 sudionika i govornika iz cijelog svijeta. BCEC 2025 nastavlja tradiciju s temom:

IMPACTFUL BUSINESS COMPLIANCE, ETHICS & SUSTAINABILITY

Istaknuti govornici BCEC 2025

Ovogodišnja konferencija okupit će vrhunske međunarodne stručnjake, koji će podijeliti svoje znanje i iskustvo kroz predavanja, panel diskusije i interaktivne radionice. Među potvrđenim govornicima su:

Anand Guruswamy – Viši generalni menadžer za usklađenost u Siemens Gamesa (Indija i Šri Lanka), bivši glavni pravni savjetnik u Infosysu i menadžer za usklađenost u Daimler India. Poznat po inovativnom pristupu usklađenosti kroz gamifikaciju i viralne meme sadržaje na LinkedInu.

Keith Read – Bivši direktor za usklađenost i etiku u British Telecomu (BT), autor knjige The Unconventional Compliance Officer, te međunarodno priznati predavač i trener.

Andrijana Bergant – Predsjednica EICE i osnivačica nacionalne zajednice stručnjaka za usklađenost i etiku. Iskustvo je stekla kao compliance officer u NLB grupi i Triglav osiguranju, a danas je savjetnica menadžmenta, edukatorica i govornica.

Adrian Pay – Direktor tvrtke Dynamic GRC, s više od 25 godina iskustva u financijskim uslugama, upravljanju rizicima i usklađenosti. Karijera ga je vodila kroz Europu, Sjevernu Ameriku i Aziju.

Prilika za učenje, umrežavanje i poslovni rast

BCEC 2025 nije samo konferencija – to je platforma za razmjenu ideja, stvaranje novih kontakata i razmatranje ključnih izazova u poslovnoj usklađenosti. Očekuju vas:

Interaktivna predavanja i panel diskusije s vodećim stručnjacima

Praktične radionice s konkretnim rješenjima za poslovne izazove

Networking s međunarodnim profesionalcima iz različitih industrija

Osigurajte svoje mjesto na BCEC 2025!

Registracije su sada otvorene, a rane prijave donose posebne pogodnosti! Ne propustite priliku sudjelovati na ovom ekskluzivnom događaju i unaprijediti svoje znanje iz područja poslovne usklađenosti i etike.

📅 Datum: 9. – 10. listopada 2025.

📍 Lokacija: Bled, Slovenija

Prijavite se odmah i budite dio BCEC 2025!

💻 Više informacija i registracija putem ove poveznice

Foto: https://bcec.eu/

Kako osigurati usklađenost s pravom na pristup informacijama pomoću KPI-jeva? Autor: Dr. sc. Sanja Ožić

Sažetak

Pravo na pristup informacijama ključno je za transparentnost i odgovornost u javnom sektoru. No, kako osigurati usklađenost i učinkovitost sustava? Ključni pokazatelji uspjeha (KPI-jevi) pomažu u praćenju performansi, analizi rizika i poboljšanju internih procesa povezanih s pravom na pristup informacijama. Ovaj članak istražuje kako definirati i implementirati KPI-jeve za osiguranje optimalne razine usklađenosti.

Zašto su KPI-jevi važni za pravo na pristup informacijama?

Učinkovito upravljanje zahtjevima za pristup informacijama jača povjerenje javnosti i poboljšava administrativne procese te smanjuje rizik od nepravilnosti i korupcije.

Dobro postavljeni KPI-jevi pomažu:

  • Praćenju vremena odgovora na zahtjeve,
  • Evaluaciji kvalitete odgovora,
  • Učinkovitosti mehanizama žalbi,
  • Identifikaciji mogućih problema u procesima i njihovoj optimizaciji.

Ako je postotak pravovremeno riješenih zahtjeva nizak, to može ukazivati na potrebu za poboljšanjem procedura ili dodatnom edukacijom zaposlenika.

Ključni KPI-jevi za usklađenost s pravom na pristup informacijama

  1. Prosječno vrijeme odgovora na zahtjeve – Praćenje vremena potrebnog za obradu zahtjeva pomaže u identifikaciji kašnjenja i optimizaciji resursa.
  2. Postotak pravovremeno riješenih zahtjeva – Visok postotak ukazuje na učinkovitu administraciju, dok nizak postotak može signalizirati potrebu za poboljšanjem procesa.
  3. Postotak zahtjeva koji završavaju žalbom – Veliki broj žalbi ukazuje na problem s jasnoćom, točnošću ili potpunosti dostavljenih informacija.
  4. Stopa odbijenih zahtjeva i razlozi za odbijanje – Analiza ovih podataka osigurava zakonitost odluka i smanjuje pravne rizike.
  5. Broj ključnih dokumenata objavljenih na web-stranicama – Povećanjem broja objavljenih dokumenata smanjuje se potreba za pojedinačnim zahtjevima za informacijama.
  6. Točnost i ažurnost objavljenih informacija – Praćenje ovog KPI-ja sprječava širenje zastarjelih ili netočnih podataka.
  7. Interna obuka zaposlenika o pravu na pristup informacijama – Veća educiranost zaposlenika smanjuje nepravilnosti i povećava učinkovitost sustava.

Korisni alati i publikacije

Za dodatnu samoprocjenu usklađenosti s pravom na pristup informacijama može se koristiti Instrument kvalitete – upitnik za samoprocjenu, dostupan na službenoj stranici Povjerenika za informiranje: Instrument kvalitete – upitnik za samoprocjenu. Ovaj alat omogućuje organizacijama da procijene svoju transparentnost i identificiraju područja za poboljšanje.

Također, Povjerenik za informiranje redovito objavljuje publikacije, izvješća i analize provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama, koja mogu pomoći u razumijevanju ključnih izazova i najboljih praksi u ovom području.

Kako Compliance funkcija doprinosi implementaciji KPI-jeva?

Stručnjaci za compliance igraju važnu ulogu u definiranju i implementaciji KPI-jeva kroz:

  1. Identifikaciju regulatornih zahtjeva – Analiziranje zakona, podzakonskih propisa i međunarodnih standarda (npr. Zakon o pravu na pristup informacijama, ISO 37301, GDPR).
  2. Analizu postojećih procesa i rizika – Utvrđivanje problema poput kašnjenja, učestalih žalbi ili nepravilnosti.
  3. Postavljanje konkretnih i mjerljivih ciljeva – KPI-jevi moraju biti specifični, mjerljivi, dostižni, relevantni i vremenski ograničeni (SMART kriterij).
  4. Uspostavu sustava praćenja KPI-jeva – Implementacija digitalnih alata ili evidencija radi praćenja podataka.
  5. Redovitu reviziju i prilagodbu KPI-jeva – Ako KPI-jevi ne odražavaju stvarne izazove organizacije, potrebno ih je revidirati i prilagoditi.

Zaključak

Implementacija KPI-jeva u upravljanju pravom na pristup informacijama osigurava bolje funkcioniranje administracije, jača povjerenje građana te omogućuje pravovremenu prilagodbu zakonodavnim i operativnim promjenama. Sustavno praćenje i analiza KPI-jeva povećava učinkovitost i stvara temelj za dugoročnu održivost sustava transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru.

Dodavanje međunarodnih standarda i najboljih praksi može značajno poboljšati primjenu KPI-jeva i omogućiti javnom sektoru da bude proaktivan, učinkovit i odgovoran u pružanju informacija građanima.