Compliance - CCA

Usklađenost poslovanja i mentalno zdravlje na radnom mjestu

Briga o mentalnom zdravlju zaposlenika postala je nezaobilazan dio modernog poslovanja. Ona se izravno povezuje s pravnim, etičkim i strateškim aspektima usklađenosti. Organizacije koje prepoznaju važnost ovog odnosa ne samo da ispunjavaju zakonske obveze, već osiguravaju dugoročnu održivost i konkurentsku prednost u dinamičnom poslovnom okruženju.

Pravni okvir za zaštitu mentalnog zdravlja

Zakonski propisi jasno definiraju obveze poslodavaca u pogledu zaštite mentalnog zdravlja zaposlenika. Prema Zakonu o zaštiti na radu, poslodavci su obvezni provoditi prevenciju stresa povezanog s radom, što uključuje suočavanje s čimbenicima poput loše komunikacije i nejasno definiranih zadataka. Zakon o radu nalaže osiguranje sigurnih uvjeta rada i zaštitu dostojanstva zaposlenika, uz mogućnost pravne zaštite u slučaju povrede prava. Dodatno, Zakon o ravnopravnosti spolova pruža mjere za suzbijanje diskriminacije i uznemiravanja. Ovi pravni mehanizmi štite zaposlenike od mobbinga, prekomjernog stresa i nepoželjnih ponašanja, dok istovremeno obvezuju poslodavce na aktivno upravljanje psihosocijalnim rizicima.

Neispunjavanje zakonskih obveza može rezultirati visokim kaznama, pravnim sporovima i narušavanjem ugleda organizacije.

Poslovna etika i mentalno zdravlje zaposlenika

Etički aspekti usklađenosti i mentalnog zdravlja idu korak dalje od zakonskih okvira, naglašavajući moralnu odgovornost poslodavaca prema svojim zaposlenicima. Poštovanje dostojanstva svakog zaposlenika temeljni je etički princip. To uključuje stvaranje radnog okruženja u kojem se zaposlenici osjećaju cijenjenima, podržanima i slobodnima od neprihvatljivog ponašanja.

Organizacije koje prepoznaju važnost mentalnog zdravlja ulažu u edukacije, savjetovanja i programe za smanjenje stresa. Lideri svojim primjerom promiču pozitivnu organizacijsku kulturu. Transparentnost i otvorena komunikacija u donošenju odluka značajno doprinose smanjenju stresa zaposlenika. Osiguravanje fleksibilnih radnih uvjeta i ravnoteže privatnog i poslovnog života dodatno poboljšava njihovu dobrobit.

Etičko poslovanje jača povjerenje zaposlenika, smanjuje stopu bolovanja i fluktuacije radne snage, te doprinosi dugoročnoj uspješnosti organizacije.

Strateško planiranje i mentalno zdravlje zaposlenika

Uključivanje mentalnog zdravlja zaposlenika u strateške planove, osobito ESG strategije, odražava širu svijest o društvenim i ekološkim izazovima poslovanja te omogućuje organizacijama postizanje dugoročne održivosti.

Sve veći broj investitora traži dokaze o aktivnom upravljanju društvenim rizicima, uključujući mentalno zdravlje, kao dio ESG inicijativa. Tvrtke koje zanemaruju ovaj aspekt suočavaju se s gubitkom povjerenja investitora i reputacijskom štetom. ESG rangiranja postaju ključna za privlačenje kapitala, a u obzir se uzimaju inicijative poput promicanja ravnoteže privatnog i poslovnog života, edukacije za prepoznavanje znakova stresa i izgaranja te praćenja stope bolovanja i fluktuacije zaposlenika.

Povezanost mentalnog zdravlja i ESG komponenti

Mentalno zdravlje zaposlenika posebno je povezano s (S) društvenim aspektom ESG-a, koji obuhvaća radne uvjete, ravnopravnost i sigurnost na radnom mjestu. Međutim, postoje jasne poveznice i s drugim komponentama ESG-a. Rad u nesigurnim ili ekološki neodrživim uvjetima može dodatno povećati razinu stresa i anksioznosti, dok održive prakse pomažu u smanjenju tog pritiska (E). Organizacijska kultura, etičko vodstvo i transparentno upravljanje ključni su čimbenici u smanjenju stresa te promicanju inkluzivnosti i ravnopravnosti (G).

Mentalno zdravlje kao temelj održive budućnosti

Briga o mentalnom zdravlju zaposlenika više nije samo društvena odgovornost organizacija, već ključna poslovna strategija. Integracija mentalnog zdravlja u svakodnevne poslovne procese i dugoročne planove osigurava ne samo poštovanje zakonskih i etičkih standarda, već i povećava povjerenje dionika, jača konkurentsku prednost i postavlja temelje za održivi rast.

Ulaganje u mentalno zdravlje nije trošak – to je strateška investicija koja donosi dugoročne koristi zaposlenicima, povećava uspješnost organizacije i pozitivno utječe na širu društvenu zajednicu.

Zašto je službenik za usklađenost važna karika u zaštiti mentalnog zdravlja

U korporativnom upravljanju službenik za usklađenost (compliance officer) postao je neizostavna figura koja osigurava da organizacija posluje u skladu s pravnim okvirima, etičkim standardima i strateškim ciljevima. Njegova uloga posebno dolazi do izražaja u kontekstu mentalnog zdravlja zaposlenika, gdje preuzima odgovornost za zakonske, etičke i strateške aktivnosti koje podupiru održivu i zdravu organizacijsku kulturu.

Poštivanje pravila u korist zdravlja

Zakonsko usklađivanje obuhvaća praćenje i provedbu zakona koji štite mentalno zdravlje zaposlenika. Službenik za usklađenost osigurava da organizacija poštuje sve relevantne propise, izrađuje politike zaštite mentalnog zdravlja i izvještava o mjerama koje sprječavaju diskriminaciju i stigmatizaciju. Njegove ovlasti uključuju provođenje internih revizija radi procjene usklađenosti, predlaganje izmjena internih pravilnika te suradnju s pravnim timovima kako bi se smanjili pravni rizici i zajamčila prava zaposlenika.

Stvaranje pozitivne kulture

Uloga službenika za usklađenost nije samo zakonska, već i etička. On kreira smjernice koje promoviraju inkluzivnu radnu kulturu, smanjuju stigmu vezanu uz mentalne probleme i educiraju zaposlenike i menadžere o važnosti brige za mentalno zdravlje. Također, istražuje i prijavljuje nepravilnosti poput mobinga, diskriminacije ili drugih praksi koje narušavaju mentalno zdravlje. Njegove ovlasti uključuju provođenje etičkih revizija i savjetovanje uprave pri donošenju odluka koje podržavaju dobrobit zaposlenika.

Mentalno zdravlje kao dio poslovne vizije

Službenik za usklađenost ključan je za integraciju mentalnog zdravlja u korporativnu strategiju i dugoročne poslovne ciljeve. Njegov zadatak uključuje praćenje ključnih pokazatelja poput fluktuacije zaposlenika, bolovanja i angažmana kako bi procijenio učinak programa mentalnog zdravlja. Kroz suradnju s HR-om, pravnim i operativnim odjelima, razvija programe koji preveniraju stres i burnout, istovremeno osiguravajući prilagodbu radnih procesa za povećanje učinkovitosti i dobrobiti zaposlenika.

Ključni alati za usklađenost u mentalnom zdravlju

Za uspješnu implementaciju programa usklađenosti i mentalnog zdravlja, službenik za usklađenost koristi niz alata, uključujući procjenu psihosocijalnih rizika, edukacijske programe za menadžere i zaposlenike, ankete o percepciji mentalnog zdravlja u organizaciji te redovita izvješća i analize za upravu.

Službenik za usklađenost poslovanja ima ključnu ulogu u stvaranju radne sredine koja poštuje zakonske propise, promovira etičke vrijednosti i strateški uključuje mentalno zdravlje u organizacijske procese. Njegov rad ne samo da doprinosi povjerenju zaposlenika, već i poboljšava produktivnost i reputaciju organizacije, postavljajući temelje za održivo poslovanje.

Autor: Dr.sc. Sanja Ožić

Tomell deSilva Ceasar: Bridging Compliance Gaps in the Middle East and Africa

In a recent conversation with Tomell deSilva Ceasar, Co-founder of the Middle East and Africa Compliance Association (MEACA), we delved into the motivations, challenges, and future of compliance in these regions. Here are the key insights from our discussion.

Founding MEACA: Vision and Mission

Tomell, along with Elvis Angyiembe, co-founded MEACA in 2022 with a clear mission: to unite and support the compliance community in the Middle East and Africa. Recognizing the immense economic potential of these regions, MEACA aims to address the compliance risks that often deter foreign investment. The association has grown into a movement of thousands of compliance professionals, driven by a passionate board of directors. Their goal is to promote international best practices and empower compliance professionals to enhance transparency, governance, and the rule of law.

Challenges in Compliance: A Comparative Perspective

Tomell highlighted the significant differences in compliance challenges between the Middle East, Africa, and more regulated markets like the US and Europe. Using Transparency International’s Corruption Perception Index as a reference, he noted that many African nations score below average, indicating higher perceived corruption. This reality makes doing business more difficult and necessitates robust compliance structures to combat unethical practices. However, he emphasized that corruption is a global issue, affecting even countries with strong regulatory frameworks. Compliance professionals worldwide face the daunting task of rooting out corruption to improve societal and commercial environments.

Strategic Partnerships and Programming

MEACA’s success is heavily reliant on strategic partnerships with global institutions, including regulators, law firms, consulting firms, and private enterprises. These partnerships enable MEACA to deliver cutting-edge programming to its members, enhancing their skills and knowledge. The focus is on empowering each corporate compliance professional. By improving the capabilities of compliance professionals, MEACA aims to foster a more ethical and transparent business environment.

Future of Compliance and Technology

Tomell discussed the ethical challenges posed by advanced technologies like AI, machine learning, and robotics. He stressed that while these technologies offer significant benefits, they also present unprecedented ethical and moral issues. Compliance professionals will play a crucial role in addressing these challenges, ensuring that technological advancements do not lead to harmful consequences for society. He urged the compliance community to expand its remit beyond regulatory compliance to address broader ethical issues, positioning compliance as a strategic function within organizations.

Advice for the Croatian Compliance Association

When asked for advice for the Croatian Compliance Association, Tomell recommended focusing on empowering individuals through education and networking. He emphasized the importance of informal networking sessions, webinars, in-person events, and roundtables to share best practices and enhance the capabilities of compliance professionals. By fostering a strong community and providing diverse programming, compliance associations can significantly impact their regions.

Tomell deSilva Ceasar’s insights underscore the critical role of compliance in unlocking the economic potential of the Middle East and Africa. Through strategic partnerships, robust programming, and a focus on ethical challenges, MEACA is paving the way for a more transparent and just business environment. He encourages compliance professionals to continue to evolve and address the complex issues posed by technological advancements, ensuring a better future for all.

For more information on MEACA and its initiatives, visit their website (www.me-aca.com/) or contact their team directly.

Interview is made by Vinko Berković

Interview with Ivan Skaloš, Chairman of the Advisory Board of the Slovak Compliance Circle (SCC)

In today’s global business landscape, regulatory compliance and ethical conduct are essential for sustainable growth and success. The Slovak Compliance Circle (SCC), a leading non-profit organization promoting compliance standards in Slovakia, plays a pivotal role in advancing compliance and fostering ethical business practices. In this interview with Ivan Skaloš, Chairman of the SCC Advisory Board, we explore the organization’s mission, vision, and activities, as well as its contributions to raising awareness about the importance of compliance both within Slovakia and beyond. Skaloš shares his insights into the challenges and opportunities that SCC encounters and discusses how the organization continually adapts its strategies and initiatives to meet evolving regulations and trends in the field of compliance.

This interview provides valuable insights into SCC’s role in creating a better business future, where compliance not only shields organizations from legal risks but also contributes to stronger governance and sustainable growth.

How would you describe the mission and vision of Slovak Compliance Circle?

SCC vision and mission statement has been agreed at the point the association has been established and did not change ever since. Our vision is to operate in Slovakia as a country free of corruption and other devastative forms of unethical conduct. We want to contribute to this vision becoming real in 3 major areas – best practice sharing and development within the Slovak Compliance community, promoting the Compliance function within the Slovak business environment and forming the skills and mindset of future business leaders.

Can you explain how the Slovak Compliance Circle is organized and how it functions on a daily basis?

In order to cover such complexity, we need to well organize our resources, for sure. Legally wise, we are organized as a standard non-profitmaking organization. The major decision making body is the Board of directors, elected for 3 years period by the SCC General assembly. The Advisory board has non-executive, consulting and partially supervisory competence. We are happy to also have 1 employee, our SCC secretary, organizing and executing the daily operational tasks of the association. From both strategic and practical perspective, the driver of the SCC activities is, and always was the Board of Directors team. Since the beginning, SCC was lucky to setup these teams in a diverse way, always having both creative and delivery-focused experts on board. Due to this advantage, the association was able, year by year, to make visible progress in the width and quality of its activities.

How many members does the Slovak Compliance Circle currently have and how does the membership develop over time?

The association has been originally established, for practical reasons, by 3 members, but immediately additional members joined in, so we can say the starting basis was around 10 companies.

At the end of 2017 we had 24 members, at the end of 2021 it was 37 members already. In between, some new joined in but also, unfortunately, some withdrew from the association, so currently SCC has 42 members (status 31^st May, 2024)

How does the Slovak Compliance Circle recruit new members?

If a new member joins SCC, it is usually one of following scenarios: good experience from our activities, especially the conference, Compliance expert who changed job and made sure his/her new employer joins as well, company striving to develop its compliance system in line with best practice is searching for a platform to help out…

What are the current main activities and initiatives implemented by the Slovak Compliance Circle?

There is a variety of those. We are happy to be very active in university education, delivering especially guest presentations to future managers and lawyers. For our members and the broader professional community, we organize workshops and our flagship event, our annual conference. In the last period SCC intensified its communication activities, e.g. we published the Slovak Compliance standards publication and introduced a series of podcasts.

What are the biggest challenges that the Slovak Compliance Circle faces in Slovakia?

I would say, it is overall problem with positive positioning of our function. Sometimes we get questions – why do you talk so much about transformation, ESG, sustainability. But, without doing this we cannot promote Compliance as strategic function that is not only in place to protect the company from legal risks but also contributes to better governance and sustainable growth, finally.

How does the Slovak Compliance Circle cooperate with other similar organizations at the national and international level?

Over its existence, SCC has cooperated with many professionals and organizations, we had plenty of great and inspiring external guests at our events. Though, formalized cooperation so far only exists with a few universities and chambers of commerce. Strategically, we see huge potential of further networking with chambers of commerce, as well as foreign Compliance associations.

How does the Slovak Compliance Circle contribute to the improvement of compliance standards in Slovakia?

As we operate with limited resources, all the activities we do and I mentioned before, are aligned with our primary vision. Therefore, basically anything we do is there the improve the ethical business conduct in our country. The real impact and effectiveness are a different thing and this we hardly can measure. But forming a professional community around this topic and operating a platform for this community to meet and discuss is huge improvement itself, very tangible one.

How do you see the future of compliance on a global level and how does the Slovak Compliance Circle plan to contribute to that future?

My personal view is that Compliance, partially due to strengthening regulation, shall remain to be an established function, however still more perceived as a regulatory and control function rather than a strategic one. But this is the perception that SCC will continue to promote to support organizations in utilizing the potential of well-established and integrated compliance systems and related cultural transformation.

How does the Slovak Compliance Circle adjust its strategies and initiatives in accordance with changing compliance trends and regulations?

This is a difficult question, let me think about the answer. Maybe you would expect me to talk about new communication methods, new event formats etc. In my view, SCC keeps up with actual trends due to 2 things I mentioned before: diverse team and sense of community. Variety of perspectives, experiences, industry specifics, personal networks, supported by open communication and sharing, these are our enablers to remain a forerunner in Compliance trends in Slovakia for the future. I am delighted to be part of this community and this process.

foto:https://www.slovakcompliancecircle.sk/

Suradnja interne revizije i funkcije usklađenosti

O suradnji interne revizije i funkcije usklađenosti poslovanja pisala je kolegica Željka Hofer, navedena tema prezentirana je na 13. međunarodnoj konferenciji Hrvatskog instituta internih revizora, 11. travnja 2024. u Umagu.
U ovom članku ističe se uspostava funkcije usklađenosti poslovanja prilikom donošenja zakonodavnog okvira za trgovačka društva i druge pravne osobe u većinskom državnom vlasništvu, gdje se funkcija usklađenosti pojavljuje u organizacijskoj strukturi 17. listopada 2019. godine. usvojenom Odlukom Vlade o obvezi uvođenja funkcije praćenja usklađenosti poslovanja u pravnim osobama u većinskom državnom vlasništvu (NN, br. 99/2019);

temeljem aktivnosti Nacionalnog programa reformi za 2019. godinu
u skladu sa smjernicama OECD-a,
standardima dobrog korporativnog upravljanja,
Antikorupcijskog programa za trgovačka društva,
preporukama Povjerenstva za spriječavanje sukoba interesa o potrebi imenovanja povjerenika za usklađenost.

Funkcija praćenja usklađenosti poslovanja u organizacijsku strukturu doprinosi:

ovladavanju nad rizikom (ne)usklađenosti,
rizikom od nastanka značajnog financijskog gubitka,
jačanju korporativne kulture odgovornog poslovanja i ugleda društva,
zaštiti od nezakonitog poslovanja,
prevenciji sukoba interesa,
smanjenju koruptivnih i dr. rizika koje društvo može pretrpjeti zbog neusklađenosti propisima, standardima i kodeksima te internim aktima kao i
promicanju kulture integriteta i transparentnog poslovanja trgovačkog društva.

Ministarstvo financija 5. lipnja 2024. donosi Odluku o donošenju Smjernica za funkciju praćenja usklađenosti poslovanja u pravnim osobama u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske (kojima upravljaju Ministarstvo financija i Centar za restrukturiranje i prodaju sukladno Zakonu o upravljanju državnom imovinom i Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave) sve u cilju boljeg korporativnog upravljanja. Smjernice su dostupne na ovoj Poveznici.

Imajući u vidu kako je portfelj države poprilično kompleksan, različit i specifičan u pogledu poslovanja, država kao vlasnik upućuje na Smjernice koje su prvenstveno savjetodavne naravi. Pravne osobe trebaju ih primjenjivati na način koji najbolje odgovara njihovim konkretnim okolnostima, a koje osigurava neovisno, učinkovito i trajno obavljanje poslova funkcije praćenja usklađenosti (primjenjujući načelo proporcionalnosti). Pravne osobe dužne su se pritom pridržavati i svih važećih propisa koji se na njih primjenjuju, a koji se odnose na funkciju praćenja usklađenosti.

Odlukom o funkciji praćenja usklađenosti utvrđena je obveza pravnih osoba organizirati funkciju praćenja usklađenosti poslovanja na optimalan način, uvažavajući veličinu, organizacijsku strukturu, složenost i ostale aspekte poslovanja.

OECD je u sklopu projekta „Fair Market Conditions For Competitiveness” u sklopu kojeg je program „Developing Anti-Corruption Programmes in State Owned Entreprises” izradio priručnik za službenike za usklađenost u pravnim osobama u državnom vlasništvu tzv. „Manual for Compliance Officers in SOEs” (pokrivenost Hrvatska, Srbija, BiH) dostupno na ovoj Poveznici
Priručnik ima za cilj pomoći pravnim osobama u državnom vlasništvu u razvoju programa i mjera unutarnje kontrole, etike, usklađenosti, u skladu s preporukama iz Smjernica OECD-a za borbu protiv korupcije i postizanju integriteta u društvima. Namijenjen je službenicima za usklađenost poslovanja koji imaju ovlasti za uspostavu mjera ili programa interne kontrole, etike i usklađenosti, uključujući i antikorupcijski program.

Suradnja funkcije usklađenosti i interne revizije može se promatrati kroz Model tri linije, COSO okvir (eng. the Committee of Sponsoring Organizations of the Treadway Commission) te usporedbu funkcija. Kroz integraciju COSO okvira u procese funkcije usklađenosti i interne revizije, pravne osobe mogu identificirati, procijeniti i upravljati rizicima, osigurati usklađenost s propisima te poboljšati transparentnost i integritet poslovanja. Time se pruža snažan temelj za upravljanje rizicima i postizanje usklađenosti s regulativom na održiv način.

Obje funkcije identificiraju rizike iz svoje perspektive, utvrđuju slabosti i nepravilnosti i daju preporuke.

USPOREDBA FUNKCIJA:

Suradnja se može formalizirati kroz interni akt koji bi definirao: ciljeve suradnje, odgovornosti svih uključenih strana, postupke za komunikaciju, razmjenu informacija, donošenje odluka i rješavanje sporova.

Također, interni akti suradnje mogu uključivati i odredbe o zaštiti povjerljivih informacija, pravima i obvezama uključenih strana, kao i postupcima za praćenje i evaluaciju suradnje.

Može se zaključiti da suradnja funkcije usklađenosti i interne revizije nije propisana, a praksa je raznolika. Postoji veliki prostor za razvoj ovih kontrolnih funkcija, kao i njihove suradnje.

Pridavanje važnosti i neovisnosti interne revizije postavljaju internu reviziju odvojeno od ostalih funkcija te predstavljaju pokazatelj razine razvijenosti korporativnog upravljanja te nastojanja menadžmenta da isti unaprijedi.

Dakle, alati su na raspolaganju i sve ovisi o menadžmentu koliko je spreman…

Autor: Željka Hofer

Ključne ugovorne odredbe prema Dori – Uredbi o digitalnoj operativnoj otpornosti

O Dori – Uredbi o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor (Uredba EU 2022/2554) već smo pisali u članku Što nam donosi Dora – Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti koji možete pronaći na sljedećoj poveznici.
Dora je dokument koji traži stručnu pripremu, implementaciju i suradnju kroz informacijska i tehnička znanja kolega iz IT-a ili informacijske sigurnosti, potom znanja risk menadžera, ali i pravna znanja pravnika i specijalista za usklađenošću poslovanja. Tema Dora se polako zahuktava kako nam se primiče rok pune primjene odnosno 17.1.2025.
U ovom članku osvrnut ćemo se na samo jedan aspekt iz Dore, a to su ključne ugovorne odredbe propisane člankom 30. Dore koje čine dio upravljanja IKT rizikom povezanim s trećim stranama te što je potrebno uskladiti u vrlo kratkom roku odnosno do 17.1.2025. kada će cijeli financijski sektor morati primijeniti Doru u punom opsegu bez mogućnosti konzumiranja nekih „prijelaznih odredbi“. To znači potrebu usklađivanja dosadašnjih ugovora s pružateljima IKT usluga ili kroz aneksiranje ili kroz sklapanje novih ugovora. Također, vrlo je izvjesno da će određeni pružatelji IKT usluga morati bitno mijenjati svoje „šprancirane“ verzije ugovora o pružanju IKT usluga na koje smo do sada više-manje „navikli“.
Da se pojednostavljeno izrazimo, 5 je područja koja imaju najveći naglasak na financijski sektor i koja financijski sektor mora implementirati u svoje poslovanje:

IKT rizici

IKT incidenti i kiberprijetnje

Testiranje digitalne operativne otpornosti

Rizik trećih ugovornih strana

Razmjene informacija

Člankom 30. Dore propisane su ključne ugovorne odredbe kao dio upravljanja rizikom trećih ugovornih strana koje se primjenjuju na sve pružatelje IKT usluga, a ne samo na one kojima se podupiru ključne ili važne funkcije.

Naime, IKT usluge definirane su Dorom kao „ digitalne i podatkovne usluge koje se putem IKT sustavâ kontinuirano pružaju jednom ili više unutarnjih ili vanjskih korisnika, uključujući usluge najma informatičke opreme (engl. hardware as a service) i hardverske usluge koje uključuju pružanje tehničke podrške od strane pružatelja hardvera putem ažuriranja softvera ili ugrađenog softvera, uz iznimku tradicionalnih analognih telefonskih usluga“, dok je ključna ili važna funkcija definirana kao „funkcija čiji bi poremećaj bitno narušio financijske rezultate financijskog subjekta ili pouzdanost ili kontinuitet njegovih usluga i aktivnosti, odnosno funkcija čiji bi prestanak, neispravnost ili neizvršenje bitno narušili sposobnost financijskog subjekta da kontinuirano ispunjava uvjete i obveze iz svojeg odobrenja za rad ili druge obveze na temelju primjenjivog prava o financijskim uslugama“.

To u praksi znači da se financijski sektor morati brzo početi pripremati kako bi se uskladili s člankom 30. Dore, odnosno kako bi se počeli pripremati, da se tako izrazimo, „obrasci“ ugovora s pružateljima IKT usluga čije usluge više-manje svi koriste, poput FINA-e i telekoma. Naravno, svaki financijski subjekt još ima svoj specifičan lanac pružatelja IKT usluga koji je potpuno drugačiji od nekog drugog financijskog subjekta.

Na održanim predavanjima krajem siječnja 2024. u HGK vezano uz prezentaciju II. paketa podzakonskih akata Dore, predstavnici HNB-a i HANFA-e potaknuli su financijski sektor da se organiziraju preko svojih udruženja (HUB, HUO, HGK i dr.) kako bi se na jedinstven način pristupilo tržištu i vrlo brzo uskladilo s primjenom članka 30. Dora-e. Također, za očekivati je da će i pružatelji IKT usluga imati i svoje komentare i potrebe za usuglašavanjem što sve iziskuje stanovito vrijeme koje vrlo brzo prolazi. Jedno od pitanja bilo je i vezano uz Microsoft od kojeg se očekuje da bi se uskladio s odredbama Dora Uredbe.

Osim članka 30. Dore, dodatno treba usuglasiti i pitanje podizvršitelja pružatelja IKT usluga kao i razmotriti i uskladiti zahtjeve koji su navedeni u prijedlogu RTS-a kojim se pobliže opisuju zahtjevi za ugovorne odredbe vezano uz korištenje IKT usluga kojima se odupiru ključne ili važne funkcije (prijedlog RTS-a je javno objavljen, a može se pronaći na poveznici).

Zaključno, za financijski sektor nije nepoznanica sjesti za stol i započeti sa stručnom pripremom radnji i aktivnostima koje se stavljaju pred njih. Kad je riječ o Dora Uredbi potrebna je priprema, ne samo u dijelu gore navedenih ugovornih odredbi, već i druga stručna priprema vezana uz IKT usluge, testiranja, upravljanje rizicima i sl., potom razmjena znanja i iskustava što u bitnome doprinosi i boljem sustavu, jer u konačnici, hrvatsko tržište je vrlo malo i stručna znanja na okupu su od bitnog značenja.

I za kraj navodimo članak 30. Dore raščlanjeno na pružatelje IKT usluga i one kojima se podupiru ključne i važne funkcije:

Članak 30. Ključne ugovorne odredbe

Prava i obveze financijskog subjekta i treće strane pružatelja IKT usluga jasno se dodjeljuju i utvrđuju u pisanom obliku. Cjeloviti ugovor uključuje sporazume o razini usluga te se navodi u jednom pisanom dokumentu koji je stranama dostupan u papirnatom obliku ili u dokumentu u nekom drugom trajnom i pristupačnom formatu koji se može preuzeti.

2. Ugovorni aranžmani o upotrebi IKT usluga sadržavaju barem sljedeće elemente:

jasan i cjelovit opis svih funkcija i IKT usluga koje će pružati treća strana pružatelj IKT usluga, pri čemu se navodi je li dopušteno podugovaranje IKT usluge kojom se podupiru ključne ili važne funkcije ili njezinih bitnih dijelova te, ako jest, navode se i uvjeti koji se primjenjuju na takvo podugovaranje;
lokacije, posebno regije ili zemlje, na kojima će se pružati ugovorene ili podugovorene funkcije i IKT usluge te na kojima će se obrađivati podatci, uključujući lokaciju pohrane, kao i zahtjev da treća strana pružatelj IKT usluga unaprijed obavijesti financijski subjekt ako namjerava promijeniti takve lokacije;
odredbe o dostupnosti, vjerodostojnosti, cjelovitosti i povjerljivosti u vezi sa zaštitom podataka, među ostalim i osobnih podataka;
odredbe o osiguravanju pristupa osobnim i neosobnim podatcima koje obrađuje financijski subjekt te o osiguravanju njihova oporavka i vraćanja u lako dostupnom formatu u slučaju nesolventnosti, sanacije ili prestanka poslovanja treće strane pružatelja IKT usluga ili u slučaju raskida ugovornih aranžmana;
opise razina usluga, uključujući ažuriranja i revizije tog opisa;
obvezu treće strane pružatelja IKT usluga da pruži pomoć financijskom subjektu bez dodatnih troškova ili uz unaprijed utvrđene troškove u slučaju IKT incidenta koji je povezan s IKT uslugom koju ta treća strana pruža financijskom subjektu;
obveza treće strane pružatelja IKT usluga da u potpunosti surađuje s nadležnim tijelima i sanacijskim tijelima financijskog subjekta, među ostalim i s osobama koje su ona imenovala;
prava raskida i povezane minimalne rokove za prethodne obavijesti o raskidu ugovornih aranžmana u skladu s očekivanjima nadležnih tijela i sanacijskih tijela;
uvjete za sudjelovanje trećih strana pružatelja IKT usluga u programima za podizanje svijesti o sigurnosti u području IKT-a i osposobljavanjima o digitalnoj operativnoj otpornosti koje provode financijski subjekti u skladu s člankom 13. stavkom 6. (programi za podizanje svijesti o sigurnosti u području IKT-a i osposobljavanja).

3. Ugovorni aranžmani o upotrebi IKT usluga kojima se podupiru ključne ili važne funkcije, uz elemente iz stavka 2., sadržavaju barem sljedeće:

potpune opise razina usluga, uključujući ažuriranja i revizije tog opisa, uz precizne kvantitativne i kvalitativne ciljeve uspješnosti u okviru dogovorenih razina usluga kako bi se financijskom subjektu omogućilo djelotvorno praćenje IKT usluga i poduzimanje, bez nepotrebne odgode, odgovarajućih korektivnih mjera ako se ne postignu dogovorene razine usluga;
rokove za prethodne obavijesti i obveze izvješćivanja koje ima treća strana pružatelj IKT usluga u odnosu na financijski subjekt, uključujući obavijesti o svim događajima koji bi mogli bitno utjecati na sposobnost treće strane pružatelja IKT usluga za djelotvorno pružanje IKT usluga kojima se podupiru ključne ili važne funkcije u skladu s dogovorenim razinama usluga;
zahtjeve da treća strana pružatelj IKT usluga uvede i testira planove za nepredvidive situacije u poslovanju te da uvede mjere, alate i politike za sigurnost IKT-a kojima se financijskom subjektu osigurava odgovarajuća razina sigurnosti za pružanje usluga, u skladu s njegovim regulatornim okvirom;
obvezu treće strane pružatelja IKT usluga da sudjeluje u TLPT-u financijskog subjekta kako je navedeno u člancima 26. (napredno testiranje) i 27. (zahtjevi za provoditelje testiranja) i da pritom bude u potpunosti kooperativna;
pravo kontinuiranog praćenja rada treće strane pružatelja IKT usluga, što podrazumijeva sljedeće:
- neograničena prava financijskog subjekta ili imenovane treće strane te nadležnog tijela na pristup, inspekcijski nadzor i reviziju te pravo na izradu preslika relevantne dokumentacije na licu mjesta ako je ključna za poslovanje treće strane pružatelja IKT usluga, pri čemu drugi ugovorni aranžmani ili provedbene politike ne sprečavaju i ne ograničavaju djelotvorno ostvarivanje tih prava;
- pravo ugovaranja alternativnih razina osiguranja ako su zahvaćena prava drugih klijenata;
- obvezu treće strane pružatelja IKT usluga da u potpunosti surađuje tijekom izravnih inspekcijskih nadzora i revizija koje provode nadležna tijela, glavno nadzorno tijelo, financijski subjekt ili imenovana treća strana;
- obvezu dostavljanja pojedinosti o opsegu, postupcima kojih se treba pridržavati i učestalosti takvih inspekcijskih nadzora i revizija;
izlazne strategije, osobito određivanje obveznog primjerenog prijelaznog razdoblja:
- tijekom kojega će treća strana pružatelj IKT usluga nastaviti pružati dotične funkcije ili IKT usluge kako bi se smanjio rizik od poremećaja u radu financijskog subjekta ili kako bi se osigurali njegova djelotvorna sanacija i restrukturiranje;
- u kojem financijski subjekt može prijeći na usluge druge treće strane pružatelja IKT usluga ili se prebaciti na interna rješenja, u skladu sa složenošću usluge koja se pruža.

Odstupajući od točke (e), treća strana pružatelj IKT usluga i financijski subjekt koji je mikropoduzeće mogu se dogovoriti da se prava financijskog subjekta u pogledu pristupa, inspekcijskog nadzora i revizije mogu delegirati neovisnoj trećoj strani, koju imenuje treća strana pružatelj IKT usluga, te da financijski subjekt može od te treće strane u bilo kojem trenutku zatražiti informacije i jamstvo o radu treće strane pružatelja IKT usluga.

4. Tijekom pregovora o ugovornim aranžmanima financijski subjekti i treće strane pružatelji IKT usluga dužni su razmotriti primjenu standardnih ugovornih klauzula koje su tijela javne vlasti sastavila za konkretne usluge.

5. Europska nadzorna tijela u okviru Zajedničkog odbora izrađuju nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se preciznije utvrđuju elementi iz stavka 2. točke (a) koje financijski subjekt treba utvrditi i procijeniti pri podugovaranju IKT usluga kojima se podupiru ključne ili važne funkcije.

Pri izradi tog nacrta regulatornih tehničkih standarda europska nadzorna tijela uzimaju u obzir veličinu i ukupni profil rizičnosti financijskog subjekta te prirodu, opseg i složenost njegovih usluga, aktivnosti i poslovanja.

Europska nadzorna tijela taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavljaju Komisiji do 17. srpnja 2024.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Autor: Melita Markovinović

Previous page 1 2 3 4 5 Next page

Category Archives: Compliance